NIŠ
Više od 850 učenika nižih razreda iz 12 niških osnovnih škola imalo je priliku da se upozna sa narodnom nošnjom, načinom njene izrade, prilikama u kojima se nosila, ali i da napravi razliku između gradske i seoske nošnje. Osim toga, učeći o narodnoj tradiciji najmlađi osnovci su se upoznali i sa narodnim instrumentima koji su se koristili na proslovama i veseljima, narodnim okupljanjima. Mogli su da vide i kako izgledaju narodna kola, ali i da dobiju odgovore na svoje nedoumice koje su imali budući da odrastaju u vreme savremenih tehnologija. Sve to zahvaljujući projektu „Deca Niša i narodna tradicija“ koju je realizovalo Centar tradicionalne kulture i duhovnosti „Vuk Stefanović Karadžić“ iz Niša u saradnji sa Gradom. „Realizacija projekta je počela u septembru kada je počela školska godina i projektom smo obuhvatili 12 niških osnovnih škola, odnosno njihove učenike u nižim razredima.Decu smo tokom susreta sa njima upoznali sa narodnom tradicijom, sa kulturnim nasleđem, sa načinom odevanja nekada i upoređivali kako se sada odevamo. Deca su se upoznala i sa nekoliko narodnih instrumenata, čuli kako oni zvuče. Nažalost nisu mogli da učestvuju ustvaranju narodnog kola zbog epidemiološke situacije ali smo im to predstavili preko video bima“, kaže Miljko Petrović rukovodilac Centra tradicionalne kulture i duhovnosti „Vuk Stefanović Karadžić“ iz Niša.
Deca su pokazala veliko interesovanje za sve što im je prikazano. Posebno im je bila zanimljiva priča o tome kako se nakada pravila odeća.
„Mnogi od njih nisu znali da su nekada postojale zanatlije koje su pravile obuću, da su se opanci izrađivali ručno od kože. Opet im je bila zanimljiva i priča o tome kako se odeća izrađivala i da su to porodice i članovi porodica radili sami. Sve to nastajalo je u kućnoj izradi gde su devojke tkale tkanine, vezle i ukrašavale delove odeće, plele čarape što je zahtevalo veliko umeće.Sa mnogim stvarima su se sreli prvi put i bilo je puno pitanje na koje je trebalo odgovoriti ali je to i bio cilj projekta, da kod mališana probudimo radoznalost i da oni kroz pitanja i odgovore nauče nešto novo. U ovom slučaju učili su o narodoj tradiciji“, kaže Miljko Petrović i dodaje da su deca na ovaj način naučila i razliku između gradske i seoske nošnje a kroz priču o tome učili su i o načinu života u gradovima i u selima.
Mališani niških osnovnih škola na ovaj način su se sreli i sa starim narodnim instrumentima. I dok su o harmonici već nešto i znali, pravu lavinu pitanja pokrenula je frula.
„Naprosto nisu mogli da veruju da ljudska ruka može od drveta da napravi instrument koji tako lepo zvuči, da sa njim može da se zasvira i na livadi, daleko od naselja a da za to nije potrebno da se ima utikač. Mnogi od njih su poželeli i da je dodirnu pa i da zasviraju, ali nisu to mogli zbog ograničenja koja nam je postavila epidemija“, objašnjava Petrović.
Osnovni cilj projekta je bio da se očuva narodna tradicija. Sudeći po interesovanju mališana uspelo se o tome.
„Veoma je značajno da se deca upoznaju sa narodnom tradicijom, da imaju tu priliku da vide kako se nekada živelo, da saznaju ko su i šta su, odakle potiču i gde su njihovi okreni. Ukoliko bolje poznaju svoju tradiciju lakše će razumeti budućnost koja ih očekuje“, zaključuje Miljko Petrović.