VRANJE
„Vukov rječnik u srpskoj leksikografiji i kulturi“, naziv je predavanja koje je u svečanoj sali Gimnazije „Bora Stanković“ u Vranju priredila prof. dr Rajna Dragićević sa Filološkog fakulteta u Beogradu.
Vukov rječnik je po mnogo čemu specijalan, jer se u njemu promoviše srpski književni jezik.
„To nije jednojezički rečnik, kako mnogi studenti često misle, samo zato što na koricama piše Srpski rječnik. U pitanju je trojezični rečnik u kome su reči srpskog prevedene na nemački i latinski jezik. Vukov srpski rječnik možda je i najvažnija knjiga u srpskoj kulturi zbog toga što mi ove godine, proslavljajući 200 godina od njenog objavljivanja, u stvari proslavljamo dva veka našeg savremenog srpskog jezika“, rekla je Dragićevićeva.
U prošlosti Srpski rječnik Vuka Karadžića je često bio osporavan, zabranjivan pa čak i spaljivan jer su jedan od najvećih problema bile opscene, vulgarne reči. Ipak, mnoge reči, koje su se u to vreme koristile, nije uneo u rečnik, kao što su sposobnost, strogost, blagost, podlost, skromnost.
„Vuk ih nije uneo jer mu je cilj bio da navede samo one reči koje narod koristi i razume. I danas se u srpskoj leksikografiji postavlja pitanje da li te reči treba da budu zabeležene u srpskim rečnicima ili ne. Mnogi su podeljeni po tom pitanju, pa i moji studenti. Verovatno mnogi od vas znaju da se u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, kroz ceo 20. vek, objavljivao naš najveći i najpoznatiji rečnik, koji skraćeno zovemo Rečnik SANU, u koji se ne unosi opscena leksika“, rekla je profesorka.
Prvo izdanje rečnika iz 1818. godine sadržalo je 26 hiljada reči, a drugo 1852. godine sa 47.750 reči. I danas leksikografi i svi oni koji se jezikom bave, uporište traže i nalaze upravo u ovom rečniku. Profesori srpskog jezika, kao čuvari jezika i kulture imaju i posebnu misiju i odgovornost.
Zanimljivo je da je prvo izdanje izašlo tako što su se ljudi koji su želeli da pomognu Vukov rad, ali i da ovo važno delo imaju u svom posedu, pretplaćivali na rečnik. Njihova imena Vuk je uneo u ovo značajno delo.
U svim krajevima gde ima Srba, 2018. godina je u znaku 200 godina od objavljivanja Srpskog rječnika, „prelomne i znamenite“ knjige srpske kulture.
Posle Beograda, Beča, Pala, Užica i drugih gradova, Vranje se pridružilo podsećanju na veliki jubilej.
Veče koje je bilo posvećeno jubilarnoj godišnjici od objavljivanja prvog izdanja „Srpskog rječnika“ Vuka Stefanovića Karadžića završeno je nastupom mati Jelene, nastojnice manastira „Sveti Pantelejmon“, koja je uz gusle pevala pesme iz Vukove zbirke narodnih pesama.