LESKOVAC
Vrlo aktuelna tema u krugu ratara, kao i šire javnosti jeste jesenja setva hlebnog žita,
ali i ostalih strnina bitnih za ishranu stoke. Na području Jablaničkog okruga setva je
počela u optimalnom agrotehničkom roku. Odmah nakon berbe/žetve kukuruza ratarima je
savetovano zaoravanje biljnih ostataka i đubriva, predsetvena priprema zemljišta i
setva, kako bi se iskoristio period povoljne vlažnosti u zemljištu. Ono što posebno
ohrabruje, jeste podatak sa terena da je ove godine sve više površina sa zaoranim
biljnim ostacima, na šta smo predhodnih godina naročito apelovali. Proizvođači koji
su iz tehničkih i organizacionih razloga sejali kasnije, suočavaju se sa problemom da
nema dovoljno vlage za nicanje, ali ima osnovnih uslova za osnovnu obradu, predsetvenu
pripremu zemljišta i samu setvu imajući u vidu da su padavine tokom septembra i
oktobra stvorile povoljne uslove za realizaciju setvenih radova (slika 1). Setva ozimih
strnih žita se privodi kraju, što nam govori da će setva biti završena u tolerantnom
roku, jer svedoci smo da se setvom do 15. novembra na području Jablaničkom okruga mogu
ostvariti zadovoljavajući prinosi. Usevi pšenice i ječma ranijih rokova setve su u
fenofazi od nicanja do razvijena tri lista (slika 2). Poslednjih godina sve veće
površine zauzimaju i fakultativne sorte čiji prinosi ispunjavaju očekivanja
proizvođača.
Slika 1. setva pšenice u tolerantnom roku setve;
slika 2. pšenica iz optimalnih setvenih rokova (orig).
Ovogodišnja setva je značajno skuplja u poređenju sa višegodišnjim prosekom. Da ove
godine na području Jablaničkog okruga budu uvećane setvene površine za 10-15% jeste
činjenica da postoji veliko interesovanje i realna potreba za ovom kulturom, a svakako
stoji i činjenica da je pšenica najbolji predusev skoro svim gajenim kulturama. Zbog
poskupljenja semenske pšenice sejala se kako deklarisana- semenska, tako i podsemenska
pšenica (pšenica iz domaće proizvodnje koja se zaprašuje kontaknim fungicidima).
Prilikom izbora sorti, proizvođačima se savetuje izbor sorti koje su boljeg kvaliteta
zrna. Na kvalitet zrna osim izbora sorte veliki uticaj ima i nivo primenjene
agrothnike. To se naročito odnosi na izbalansiran odnos mineralnih hraniva. Pre
svega, đubrenje treba planirati na osnovu urađene agrohemijske analize zemljišta i
datih preporuka u smislu količina i odnosa pojedinih hraniva. Startna ishrana
fosforom i kalijumom je od izuzetnog značaja strnina, dok prihrana azotnim đubrivom
tokom februara i marta (zavisno od vremenskih prilika i stanja useva) nema alternative,
i ako očekujemo dobar prinos i kvalitet zrna na pravilnu ishranu ne smemo zaboraviti
uprkos visokoj ceni mineralnih đubriva. U daljem toku vegetacije s proleća treba
blagovremeno otpočeti sa suzbijanjem korova u usevu vodeći računa o fenofazi biljke
domaćina, korovske flore i izboru preparata. Takođe, ne treba zanemariti prisustvo
bolesti i štetočina u usevu tokom čitavog perioda vegetacije. Imajući u vidu da je
zahvljujući visokim temperaturama tokom oktobra u usevima zasejanim u optimalnom
agrotehničkom roku došlo do pojave lisnih vaši i cikada (u pojedinim usevima preko
praga štetnosti što je 10% biljaka sa navedenim insektima), kada se preporučuje
sprovođenje tretmana nekim od registrovanih insekticida.
Na vremenske prilike ne mmožemo uticati, ali ono što jeste u našoj moći, jeste
prilagoditi agrotehniku trenutnim uslovima spoljne sredine i potrebama biljaka, jer
cilj svake proizvodnje jeste postizanje visokih prinosa dobrog kvaliteta.
Dr Jelena Stojiljković
Savetodavac za ratarstvo i povrtarstvo