Mihajlović: Dijalog klinički mrtav

BEOGRAD

(Kvaka-FoNet 23)

Briselski dijalog je “klinički mrtav”, izjavio je u intervjuu FoNetu novinar Milivoje Mihalović i ocenio da je “glogov kolac” za taj dijalog bila ideja o razgraničenju, koje nije u funkciji pomirenja.

On je za serijal Kvaka 23 Novinske agencije FoNet novinarki Danici Vučenić rekao da bi ceo proces trebalo restartovati “na način primeren 21.veku, a to je otvaranje granica i omogućavanje slobodnog kretanja ljudi, robe i kapitala”.

FoNet / Marija Đoković

FoNet / Marija Đoković

Ideja o razgraničenju, “koja je dovela do usijanja dijaloga u Briselu”, prema rečima Mihajlovića, bila je “i slamka spasa za Federiku Mogerini, koja je ceo mandat utrošila na netransparentne i neefikasne razgovore, bez ikakve implementacije”.

“To su razgovori dvojice vođa, a ne dva naroda, ne dva parlamenta. To je bio razgovor koji nije doveo ni do čega, sem što su Vučić i Tači to odlično iskoristili za opstanak na vlasti”, ukazao je Mihajlović, koji je svojevremeno bio dugogodišnji novinar, urednik i dopisnik iz Prištine.

Prema njegovom stavu, “sada je došlo vreme da se podvuče crta i zaključi da se ništa do sada nije uradilo”, izuzev što se, kao jedini benefit pregovora, nije “dogodio sukob”.

FoNet / Marija Đoković

FoNet / Marija Đoković

Mihalović smatra da bi briselski dijalog mogao da se revitalizuje samo ako “medijator i dve strane sednu za sto i precizno utvrde kratke rokove za dogovor i implementaciju dogovorenog”.

Pomenuo je, međutim, i drugi model u vidu “međunarodne konferencije, koja je teško izvodljiva, jer bi ona na direktan način uključila Ruse i Kineze, što SAD ne žele”.

Ne može, ipak, da se kaže da je i ideja o razgraničenju “potpuno propala”, jer je ta ideja “sada igračka u rukama svetskih lidera”, protumačio je Mihajlović, misleći na Donalda Trampa i Vladimira Putina.

Za Tačija i Vučića kaže da su “robovi velikih sila, jer što god da žele da urade, moraju da trče u Moskvu i Vašington”, dok razgraničenje vidi kao “moguće samo ako se razgraničavaju dve nezavisne države”.

U ovom trenutku je ono teško sprovodivo, imajući u vidu da ni pet zemalja Evropske unije (EU) nije priznalo Kosovo, predočio je Mihajlović, uz opasku da je na delu “pat pozicija i da briselksom dijalogu veštaćko disinje daje samo Federika Mogerini”.

On je precizirao da “briselski dijalog mora da se restartuje i napravi novi koncept rešavanja kosovskog problema koji nije postavljanje novih granica, jer ovo je ipak 21. vek”.

FoNet / Marija Đoković

FoNet / Marija Đoković

“Taj novi koncept mora biti zasnovan na pomirenju i približavanju dva naroda”, istakao je Mihajlović i obrazložio da to “zahteva mnogo više truda, ali ima više efekta od razgovora u Briselu koji su postali besmisleni”.

Upitan da li su Vučić i Tači u stanju da rade na pomirenju i približavanju dva naroda, on je uzvratio da “svako ko dobije poverenje na izborima može na tome da radi”.

Mihajlović, međutim, tvrdi da su “njih dvojica zarobljenici ideje da će podela Kosova, razgraničenje ili korekcija granica potpuno odvojiti Srbe od Albanaca, za vjek i vjekov”.

Kako je ukazao, “ideja razgraničenja, ma koliko bila forsirana u medijima, ma koliko se ljudi trudilo da se ona progura, u svojoj suštini je suprotna pomirenju”.

“Ona je nova komplikacija na Balkanu, koja bi izazvala raspad Makedonije, Crne Gore i Bosne i ne bi prošla bez rata i krvi”, upozorio je Mihajlović.

On je mišljenja i da su “Vučić i Tači svoje vlasti mogli da čuvaju i kroz rad na približavanju dva naroda”.

Upitan o suočavanju s prošlošću, masovnim grobnicama, rehabilitaciji ratnih zločinaca i uključenju Ratka Mladića iz Haškog tribunala uživo u program nacionalne televizije, Mihajlović je odgovorio da je pomirenje u takvoj situaciji nemoguće.

FoNet / Marija Đoković

FoNet / Marija Đoković

Kako je naglasio, “ne može da se govori o miru u regionu, a da se istovremeno ljudi koji su ubijali slobodno šetaju Beogradom, Prištinom, Sarajevom i Zagrebom”.

“Srbi i Albanci su naneli jedni drugima mnogo zla, potrebno je da se pogledaju u ogledalo i suoče sa tim ko je šta radio”, poručio je Mihajlović.

Za pomirenje i rešavanje problema, prema mkegovom stavu, od razgraničenja je mnogo bolje “podizanje rampi, brisanje granica i omogućavanje slobode kretanja ljudi, robe i kapitala”.

On je predočio da “kosovski Albanci i kosovski Srbi trenutno žive u getu, jer ne mogu slobodno da se kreću ni unutar Kosova, ni u regionu, ni po Evropi”.

“Dakle, pravedno rešenje je u obezbeđivanju potpune slobode kretanja koja bi za posledicu imala mnogo više rezultata za šest meseci, nego što je imao besmisleni dijalog u Briselu za šest godina”, istakao je Mihajlović.

Ukoliko je EU zainteresovana za mir na Balkanu, onda bi ceo region trebalo da uđe u EU, poručio je Mihajlović, uveren da pregovori sa Kosovom ne mogu ni da počnu, a kamoli završe do maja sledeće godine i izbora za Evropski parlament.

FoNet / Marija Đoković

FoNet / Marija Đoković

On nije isguran da ozbiljne kritike sadržane u neformalnom izveštaju Evropske komisije o pregovaračkim poglavljima 23 i 24 predstavljaju signal da EU napušta politiku gledanja kroz prste Vučiću zbog Kosova.

Za Zapad i za Istok trenutno postoje dva igrača koji mogu nešto da završe na Kosovu, to su Tači i Vučić, ali će “lako ovoj dvojici reći da im je vreme isteklo”, ukoliko svet bude pronašao bolje igrače, bolji koncept i nekoga ko to može bolje da progura, izjavio je Mihajlović.

Osvrćući se na kontakte Prištine i Moskve, on je ocenio da je “dobro što se to dogodilo i što je Tači odmakao od svoje teze, iznete u uvodniku za samit u Davosu, da je Rusija najveći neprijatelj Kosova.

Mihajlović ne veruje da se “susret Tačija sa Putinom dogodio slučajno”, podsetivši da je Moskva “prva čestitala” kada je Kosovo postalo član nekog fudbalskog saveza, što je bio “znak otopljavanja odnosa”.

Prema njegovom mišljenju, “Rusija kroz odnos sa Kosovom ulazi na velika vrata u region, ali je to dobro za sve nas, jer to znači da su i Tramp i Putin obavešteni šta se dešava i tako će se bolje stići do pravdednog rešenja”.

Članstvo Kosova u Interpolu, ako ga bude, Mihajlović označava kao “političku pobedu Prištine”, u funkciji “dokaza da je Kosovo država”.

On, međutim, predviđa da će, u tom slučaju, vlasti u Prištini istovremeno i “dezavuisati rad Interpola, kroz spiskove i traženje Srba koji su bili u jedinicama, kako bi se pažnja skrenula sa pravih problema, a to je kriminal”.

“To što Beograd, kao razlog protivljenja članstvu Kosova u Interpolu, navodi da će kriminalna ekipa sa Kosova, iako čak i u vlasti ima kriminalaca, doći u posed Interpolovih baza, ne mora da bude tačno”, smatra Mihajlović.

FoNet / Marija Đoković

FoNet / Marija Đoković

“Glavni je problem u tome što je Kosovo čvorište balkanske heroinske rute, i Interpol mora da se bavi i time”, ali se Mihajlović “plaši da će ta organizacija da se vrti u krugu tih famoznih spiskova ljudi koje imaju obe strane i da će to biti skretanje pažnje sa suštinskih problema”.

On povećanje taksi na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine vidi kao “unutrašnju političku bitku” na Kosovu, koja se vodi između Tačija i opozicije za “podršku Ramuša Haradinaja”.

Na pitanje o transformaciji Kosovskih bezbednosnih snaga u vojsku Kosova, Mihajlović je odgovorio da je reč o “povećanju broja ljudi sa 2.600 na 8.000 u aktivnom i rezervnom sastavu i nešto boljem naoružanju, ali da je suština u tome što bi vojne snage brinule, ne o elementarnim nepogodama, već o odbrani zemlje”.

Oni vojno ne mogu da ugroze Srbiju, “ali mogu da budu remetilaćki faktor za srpske enklave i za Srbe na severu Kosova”, ocenio je Mihajlović.

Pozivajući se na izjavu predstavnika NATO da će proces formiranja vojske trajati decenijama, on je konstatovao da je “vojska Kosova u suštini marketing”.

FoNet

FoNet

Na pitanje šta je, posle svega, Vučićev adut u pregovorima, Mihajlović je odgovorio da predsednik Srbije “ima varijantu da prestane da saradjuje sa Tačijem i da mu diže rejting, kao što je do sada nekoliko puta učinio, svesno ili nesvesno”.

Time bi, prema njegovoj oceni, omogući da na Kosovu na vlast dođe nova ekipa iz Samoopredeljenja, “koja je isključiva i na neki način ideološki bliska OVK, ali je reč o ljudima čistih ruku i koji nisu u kriminalu”.

Upitan da li je sudbina bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog primer koji se može zamisliti i u drugim zemljama regiona, uključujući i Srbiju, Mihajlović je odgovorio potvrdno i zaključio da političari “takvu budućnost moraju da očekuju”, ukoliko su “dugo i duboko povezani sa kriminalom”.

Serijal “Kvaka 23” je multimedijalni servis vesti i TV intervjua FoNeta o političkim kriterijumima koje bi Srbija trebalo da ispuni za punopravno članstvo u Evropskoj uniji.

Regionalna informativna agencija JUGpress će prenositi sve ove intervjue.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare