GRAD UZIMA KREDIT I OZAKONJUJE NEZAKONITE SPRATOVE

LESKOVAC

Izmenom i dopunom Odluke o zaduživanju grada Leskovca, usvojenoj na ovoj sednici, utvrđeno je kako će biti raspoređena sredstva u iznosu od 350 miliona dinara, koliko se grad zadužio kod banke „Intesa“ u 2015. godini. Nosioci kredita biće JP Direkcija za urbanizam i izgradnju, sa 223,6 miliona, Stambena agencija, 34,9 miliona, Agencija za lokalni ekonomski razvoj, 70 miliona i grad Leskovac 21,5 miliona dinara, rečeno je na današnjoj , 96 sednici Gradskog veća.

Zakonom o finansiranju lokalne samouprave omogućeno je da skupštine lokalnih jedinica mogu da uvode lokalne komunalne takse za korišćenje predmeta i usluga na svojoj teritoriji. Budući da je Gradska uprava za urbanizam i stambeno komunalne poslove donela Odluku u uređivanju građevinskog zemljišta kojom je predviđen veći broj zona, neophodno je bilo da se izmeni i dopuni Odluka o lokalnim komunalnim taksama za 2016. godinu. Naime, do sada je bilo ekstra i šest zona, a usvajanjem izmena ove odluke uvedena je i sedma zona. Još jednu izmenu je uslovilo i donošenje novog Zakona o prekršajima i potreba da se izvrši usklađivanje odluke sa ovim zakonom.

Usvojene su i izmene i dopune Odluke o postavljanju manjih montažnih objekata na površinama javne namene na teritoriji grada Leskovca. Cilj izmene odluke je da se pojednostavi postupak postavljanja manjih montažnih objekata, prevashodno kioska i bašti otvorenog i zatvorenog tipa. Usvojene su i primedbe člana Gradskog veća Božidara Vučkovića koje se odnose na skraćenje rokova, kako bi postupak bio efikasniji, i tehnički prijem objekata.

Usvojene je Odluka o odreživanju makismalne spratnosti objekata u postupku ozakonjenja, koju je obrazložila načelnica Uradske uprave za urbanizam i komunalno stambene poslove Jasminka Milenković. Zakon o ozakonjenju objekata, koji je stupio na snagu 27. novembra, dao je mogućnost jedinicama lokalne samouprave da definišu spratnost kod objekata koji su izgrađeni bez građevinske dozvole. Uvidom u zahteve upućene Gradskoj uprvi za urbanizam i komunalno-stambene poslove, evidentno je da u pogledu namene nema odstupanja kod bespravno izgrađenih objekata, ali je prekoračenje spratnosti česta pojava. U predlogu izrade Zakona o ozakonjenju za celu teritoriju Srbije utvrđeno je da to budu dve etaže, izad etaže koja je predviđena planskom dokumentacijom. Skupština Srbije je ipak zauzela stav da lokalne samouprave same moraju da odrede etažu ovakvih objekata, i da se pri tom imaju u vidu uslovi na terenu. Predlog da maksimalna spratnost objekta u postupku ozakonjenja od najviše dve etaže od dozvoljene spratnosti propisane važećim planskim dokumentom za određenu urbanističku zonu, celinu ili blok, predstvalja najoptimalnije rešenje, rečeno je na sednici.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare