LESKOVAC
Ako vas na poslu neko sistematski maltretira, vređa, ponižava, zastrašuje, svađa s kolegama, seksualno uznemirava, omalovažava vaš rad, neopravdano nameće uslove rada ili radne zadatke koji ne važe za druge, ili vam na bilo koji način namerno ugrožava zdravlje, pokušava da vas izoluje od drugih kolega ili navede da date otkaz, odnosno raskinete ugovor na osnovu koga radite, vi ste žrtva zlostavljanja na radu, poznatog i pod engleskim nazivom mobing.
Da bi sve ovo bilo mobing potrebno je da vam se dešava u kontinuitetu u dužem vremenskom periodu.
Ovakvo ponašanje je u Srbiji zakonom zabranjeno i postoje različiti načini zaštite od njega.
Zlostavljač može da bude poslodavac, šef, direktor, kolega ili grupa kolega, a žrtva može da bude pojedinac ali i grupa radnika.
Mobing je i podsticanje ili navođenje drugih na zlostavljanje.
Iako se o mobingu sve više govori čak i mini istraživanja na ulici pokazuju da građani i građanke , zapravo, ne znaju šta je mobing. Ili bar šta je sve mobing. Takođe nameju ni dovoljno informacija kome mogu da se obrate kada poisumnjaju da su žrtve mobinga.-
Šta je mobing po Zakonu o sprečavanju zlostavljanja na radu?
„Zlostavljanje, u smislu ovog zakona, jeste svako aktivno ili pasivno ponašanje prema zaposlenom ili grupi zaposlenih kod poslodavca koje se ponavlja, a koje za cilj ima ili predstavlja povredu dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, zdravlja, položaja zaposlenog i koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršava uslove rada ili dovodi do toga da se zaposleni izoluje ili navede da na sopstvenu inicijativu raskine radni odnos ili otkaže ugovor o radu ili drugi ugovor (čl. 6. Zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu „Sl. glasniku RS“, br. 36 od 28. maja 2010).
Kako prepoznati mobing?
Mobing možete da prepoznate ovako:
-po onemogućavanju komunikacije: namernom onemogućavanju zaposlenog da iznese mišljenje, obraćanju uz viku, pretnju i vređanje i slična istovrsna ponašanja.
po narušavanju međuljudskih odnosa: izolacijom, ignorisanjem, prestankom komunikacije, oduzimanjem sredstva za rad, uskraćivanjem informacija i dr.
po napadu na lično dostojanstvo: komentarisanjem privatnosti, ogovaranjem, vređanjem i dr.
po narušavanju profesionalnog integriteta: neopravdanim kritikama i kontrolom, omalovažavanjem rezultata rada, davanjem zadataka ispod nivoa znanja i iskustva, neprimerenim rokovima izvršenja, omalovažavanjem rezultata rada, isključivanjem iz stručnih i obrazovnih programa i dr.
po svesnom narušavanju zdravlja: stvaranjem stresnih situacija, pretnjama otkazom i dr.
seksualnim uznemiravanjem – seksističkim komentarima, neželjenim fizičkim kontaktima, uslovljavanjem napredovanja ili pogoršavanja uslova rada prihvatanjem seksualnih prohteva.
(čl.12 Pravilnik o pravilima ponašanja poslodavaca i zaposlenih u vezi sa prevencijom i zaštitom od zlotavljanja na radu, „Sl. glasnik RS“62/10)
Kako se zaštiti od mobinga?
U internom postupku kod poslodavca, po Zakonu o sprečavanju zlostavljanja na radu (čl.13.- 30.) i u postupku pred Republičkom agencijom za mirno rešavanje radnih sporova, po Zakonu o mirnom rešavanju radnih sporova, u arbitraži, kojom se utvrđuje postojanje mobinga i određuju mere kojim se stanje normalizuje.
Za posrednika može biti određeno, odnosno izabrano lice koje uživa poverenje strana u sporu.
Posrednik se može izabrati sa spiska posrednika koji se vodi kod poslodavca – u skladu sa kolektivnim ugovorom, odnosno kod organa, organizacije ili ustanove za posredovanje – u skladu sa zakonom.
Posrednik se može izabrati i sa spiska posrednika socijalno-ekonomskog saveta sačinjenog na predlog socijalnih partnera, kao i spiska udruženja građana čiji su ciljevi usmereni na poslove posredovanja, odnosno zaštite od zlostavljanja.
Posrednik je neutralna osoba koja posreduje između strana u sporu u cilju rešavanja njihovog spornog odnosa.
Posrednik je dužan da postupa nezavisno i nepristrasno, kaže zakon.-.
Poslodavac je dužan da, ako postupak posredovanja ne uspe, a postoji osnovana sumnja da je izvršeno zlostavljanje ili je zloupotrebljeno pravo na zaštitu od zlostavljanja, pokrene postupak za utvrđivanje odgovornosti zaposlenog za nepoštovanje radne discipline, odnosno povredu radne dužnosti, u skladu sa zakonom.
Sankcije su: opomena, mera udaljenja sa rada od četiri do 30 radnih dana bez naknade zarade, mera trajnog premeštaja u drugu radnu okolinu – na iste ili druge poslove, odnosno radno mesto, u skladu sa zakonom (misli se na Zakon o radu).
U slučaju da vam ova prva mera ne uspe, a poslodavac ne želi da kazni osobu koja vas zlostavlja, ostaje vam sud.
I , ono što je naročito važno: TERET DOKAZIVANJA DA NIJE BILO MOBINGA pada na onog ko mobinguje.
Sud ima obavezu da vas u roku od 15 dana obavesti o odluci da li pokreće postupak
Inspektori rada kontrolišu primenu propisa o zapošljavanju, pravima radnika i bezbednosti na radu. Odnedavno, inspekcija rada nadzire i primenu propisa o zaštiti od zlostavljanja na radu (mobinga).-
Regionalna informativna agencija JUGpress vas poziva da nam pišete o svojim nedoumicama oko toga šta je mobing i kako ga sprečiti ili sankcionisati kao i o slučajevima mobinga za koje znate.
Adresa je
redakcijajugpress1@gmail.com
Ovaj tekst je deo projekta koji finansira britanska vlada a sprovode ga British Council i Trag fondacija , izrečeni stavovi ne moraju nužno odražavati zvaničnu politiku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.

Ima mobinga u opstinskim ustanovama. Treba pisati o tome, istrazivati i goniti takve ljude. Oni su sramota za drustvo i svaku vlast! Odlican clanak.
To netreba trpeti ostavis opstinske ustanove i dodjes lepo kod gade na gostovanje?
Postoji jedna razlika. Gada vodi firmu svojim parama, a ovi po opstinu gazduju nasim parama.