LESKOVAC
I današnja, 11. sednica Skupštine grada Leskovca , započeta je dužom diskusijom u vezi sa usvajanjem dnevnog reda, kao i zapisnika sa prethodne, 10. sednice, održane 14. i 15. februara ove godine.
Šef odborničke grupe SDS Nebojša Cakić postavio je pitanje zbog čega je napravljena velika pauza, budući da je Skupština sazvana tek dan pre isteka zakonskog roka i stvaranja uslova za uvođenje privremenih mera. Saša Stojanović iz DS-a predložio je da se zbog važnog kulturnog događaja, Dana muzeja, Skupština odloži ili prekine kako bi odbornici mogli da prisustvuju manifestaciji, dok je Nenad Zdravković iz SDS-a apelovao na skupštinsku većinu da se poštuje Poslovnik koji predviđa radno vreme do 18 sati, jer zasedanja do kasno u noć građani ne mogu da prate, a odbornici da kvalitetno učestvuju u diskusiji.
Reagovao je šef odborničke grupe SNS Predrag Ivanović tvrdeći da je zasedanje zakazano u zakonskom roku, kao i da je jedini cilj opozicije da omalovaži ono što radi vladajuća većina, ali da su građani na poslednjim izborima rekli šta o tome misle.
ODBIJENI PREDLOZI OPOZICIJE ZA DOPUNU DNEVNOG REDA
Desetak predloga opozicione SDS za dopunu dnevnog reda je odbijeno. Jedan od njih je i predlog da se razmotri raspodela sredstava medijima po osnovu raspisanog konkursa o sufinansiranju u oblasti javnog informisanja, sa obrazloženjem da Skupština nije nadležna po ovom pitanju, već organ koji je raspisao konkurs.
U obrazloženju ovog zahteva Nebojša Cakić podsetio je da je Upravni sud poništio rešenja komisije za dve godine i optužio lokalnu vlast da ima za cilj kontrolu nad lokalnim medijima, kao i da se sredstva dele „po volji“ gradonačelnika, dok je postojanje komisije samo formalno. On je postavio pitanje ko će snositi odgovornost zbog toga što grad plaća sudske troškove, jer oni padaju na teret svih građana Leskovca. Gradonačelnik Goran Cvetanović, odgovorajući Cakiću, podsetio je da lokalna samouprava nema zakonsku obavezu da izdvaja za medije, već to radi dobrovoljno, kao i da je Leskovac za sufinansiranje medijskih projekata izdvojio procentuano više sredstava u odnosu na mnoge druge gradove i opštine. Cvetanović je naglasio da nije tačno da vlast preko finansija diktira uređivačku politiku lokalnih medija, već da ona zavisi isključivo od urednika i novinara.
Kao primere medija koji su dobili novac na konkursu, a koji nisu naklonjeni lokalnoj vlasti, on je naveo TV Leskovac, Jugmediu i Novu Našu reč.
Nije prihvaćen ni predlog SDS-a da se raspravlja o smeni direktora JP „Pijaca“, zbog loših rezultata rada i sve većeg kašnjenja plata. Gradonačelnik Cvetanović nije stao u odbranu direktora, ali je naglasio suština nije u smeni, već u tome „da se nađe alternativa, neko ko će taj posao da radi uspešnije i bolje“. On je podsetio da je „Toplana“ blokirala „Pijacu“ za 7 miliona dinara, ali da je preduzeće za samo 20 dana uspelo da izađe iz blokade.
SDS je tražio da se na dnevnom redu nađe i ALER, Direkcija, „Metroparking“, PWW, ali su ovi predlozi odbijeni. Nije prihvaćen ni predlog DS-a da se na dnevnom redu nađe odazivni izveštaj koji je grad poslao DRI, kao ni da se ne usvoji izveštaj o radu JKP „Komunalac“ dok državni revizori ne završe posao u ovom preduzeću.
BRATISLAV ZDRAVKOVIĆ NIJE VIŠE ČLAN GRADSKOG VEĆA
Umesto Bratislava Zdravkovića, koji je zbog ostavke razrešen funkcije člana Gradskog veća, tajnim glasanjem izabrana je Ljiljana Dinić.
Opozicija je imala primedbe na to što njenu biografiju nije dobila ranije, kako bi mogle da se procene njene kvalifikacije. Saša Stojanović iz DS-a zatražio je da Zdravković podnese izveštaj o svom dosadašnjem radu u Gradskom veću, dok je Nebojša Cakić iz SDS-a naglasio da je dobro što Zrdavković odlazi, ali je postavio pitanje za šta će novi član Gradskog veća biti zadužen i da li je kvalifikovan za taj posao.
PROMENA URBANISTIČKIH PLANOVA IZAZVALA SUMNJU OPOZICIJE
Neobičajeno dugu raspravu, o obzirom da je reč o stručnim pitanjima, izazvale su tačke dnevnog reda vezane za urbanističku problematiku. Reč je o tri tačke – predlogu odluke o izradi Prve parcelarne izmene i dopune Generalnog urbanističkog plana Leskovca (GUP) od 2010. do 2020. godine – za zapadni deo radne zone 10 – „Zelena“, Planu generalne regulacije 16 – „Nevena“ i zelena Zona 4 – radna zona „Nevena“ i Zona 3 – nova „Zelena zona“/zapadni deo, i Planu generalne regulacije 1uži centar u gradu.
Jelena Spirić, šefica odborničke grupe DS, postavila je pitanje da li je tačno da se teško dolazi do dozvola za izgradnju i zašto se stari urbanistički plan menja, odnosno šta to u njemu ne valja. Pronamena uređenog dela u zonu za laku industriju nije prihvatljiva, namena zapadnog tela trebalo bi da ostane za prehrambenu proizvodnju, sušare i hladnjače, dok bi istočni deo trebalo da se uredi za potrebe lake industrije, rekao je Saša Stojanović iz iste stranke.
Bratislav Prokopović iz SDS-a je upitao da li je tačno da će na mestu stare Livnice, koje je po GUP-u namenjena za tešku industriju, biti sagrađeno etno selo i, ukoliko je to tačno, kako je investitor dobio dozvolu za to, kao i šta se gradi u blizini „Nevene“ i da li je to u skladu sa GUP-om. Nebojša Cakić, šef odborničke grupe ove stranke smatra da se radi o „pranju novca“ nekih od „naših investitora“. On je upitao koliko će ove promene urbanističkih planova koštati grad. Cakić je takođe postavio pitanje koja je svrha izmene plana užeg gradskog jezgra, i da li je reč o nameri da se sruši sajam. Nenad Zdravković iz SDS-a je postavio pitanje da li je tačno da je iz EU Progresa poručeno da će, ukoliko se prostor Zelene zone prenameni za laku industriju, od grada biti traženo da vraća uloženi novac. Pretvaranje Zelene zone u zonu za laku idustriju dovešće do toga da ona bude uništena, tako da neće moći da se realizuje prvobitna zamisao da poljoprivredni proizvođači tu mogu da plasiraju svoju robu, rekli su poslanici opozicije.
Na pitanja je odgovorio gradonačelnik Leskovca Goran Cvetanović. On je rekao da je objekat koji se gradi pored „Nevene“ u vlasništvu „Statovca“, dok se sa druge strane gradi veletrgovina „Spina“. Na direktno pitanje da li promena plana detaljne regulacije centra grada znači rušenje sajma, on je odgovorio – ne. Cvetanović smatra da je Zelena zona „imaginarni projekat“, da je prethodna vlast ostavila sadašnjoj neplaćene račune za radove na asfaltiranju, kao i da EU Progres nije „zapretio“ da će tražiti vraćanje uloženih sredstava.
Cvetanović je reagovao na tekst koji je preneo JUGpress na ovu temu, i citirao rečenicu: „Valjda su članovi Gradskog veća koji su sve ovo izglasali sve razumeli, bilo bi normalno kada već glasaju, da znaju za šta glasaju“. Njegov odgovor na ovakav stav JUGressa bio je – „Valjda su novinari koji su ovo pisali sve razumeli, jer je normalno da kada pišu, znaju šta pišu“ (Evo, JUGpress odmah odgovara, mi ništa nismo razumeli, zato se i nadamo da članovi Gradskog veća jesu. prim JUGpress).
On je izričito odbacio insinuacije da se iza stručnih izraza kriju neke namere i interesi koje vladajuća većina hoće da sprovede.
Potom je desetak minuta obrazlagao značaj predloženih izmena odluka. Donošenje ovih odluka gradska vlast je inicirala da bi „urbanistički planovi bili životni, upotrebljivi, realni, otvoreni na tržištu i za potencijalne investitore sprovodljivi“. Predložene inicijalne odluke treba zato posmatrati isključivo kao razvojne dokumente, jer u složenom procesu urbanističkog planiranja imaju državni značaj. Svakodnevo su prisutni problemi da zainteresovani investitori ne mogu da dobiju građevinske dozvole, pa se stoga i pristupa preispitivanju postojećih odluka, kako bi se građanima omogućili bolji uslovi za život u gradu, rekao je Cvetanović.
Zapadni deo radne zone u potpunosti je komunalno opremljen i stvoreni su svi uslovi za ulaganje potencijalnih investitora, pa je zbog toga neophodna brza i efikasna intervencija na ovom prostoru kako bi se stvorili optimalni i prihvatljivi uslovi za izgradnju. Zapadni deo je predviđen za proizvodno poslovnu zonu i data je mogućnost izgradnje objekata za preradu, što podrazumeva objekte za mala i srednja preduzeća, za laku industriju, skladišta, servise, uslužne objekte i druge delatnosti. Laka industrija podrazumeva prehrambenu, duvansku, tekstilnu, industriju kože i obuće, laku hemijsku industriju. Izmenom i dopunom plana generalne regulacije promenili bi se urbanistički parametri, kako bi se plan učinio maksimalno fleksibilnim, rekao je Cvetanović, i pobrojao je sve promene koje su predložene.
Izmenama urbanističkih planova postižu se sledeći ciljevi, rekao je Cvetanović: mogućnost konkurentnosti prostora u smislu raznolike proizvodnje, stvaranje pozitivne preduzetničke klime i samim tim povećanje lokalnog ekonomskog razvoja, mogućnost da investitori grade objekte sa većom površinom, mogućnost racionalnog korišćenja i gazdovanja građevinskim zemljištem, kao i mogućnost lokalne samouprave da u potpunosti primeni uredbu o uslovima, načinu i postupku pod kojima se građevinsko zemljište u javnoj svojini može otuđiti, ili dati u zakup po ceni manjoj od tržište. Cilj izmene i dopune plana generalne regulacije u centru Leskovca je se planskim rešenjem otklone postojeći, ali i potencijalni konflikti različitih aktivnosti i namena, funkcija u prostoru, koje se javljaju tokom sprovođenja važećeg plana, da se omogući unapređenje prostorne organizacije ali, i ono što je najbitnije, razvoj gradskih funkcija. Budući da se radi o samom centru grada, gde je cena građevinskog zemljišta, i najveća i kako bi ono na najracionalniji način bilo iskorišećeno, pristupiće se preispitivanju važećeg plana. Plan koji je donet 2014. potebno je uskladiti sa novonastalim okolnostima, realnim potrebama i mogućnostima, kao i sa važećim pravilnicima, zaključio je svoje izlaganje Cvetanović.