U procesu pristupanja EU najvažnija koordinacija nacionalne i lokalne vlasti

BEOGRAD-LESKOVAC

U procesu pristupanja Srbije EU najvažnija je uspešna koordinacija nacionalne i lokalne vlasti, jer bez toga nije moguća ravnomerna primena evropskog zakonodavstva u zemlji, rekla je danas ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović na sednici Stalne konferencije gradova i opština (SKGO).

Tema skupa je bila evropska budućnosti lokalne samouprave a Joksimović je rekla i da je proces evropskih integracija posao za celokupno srpsko društvo i ocenila da je važna uloga ne samo nacionalnog, već i regionalnog i lokalnog nivoa upravljanja.

“Koordinacija svih nivoa vlasti u našoj zemlji je veoma značajna jer samo na taj način možemo da kažemo da će pristupanje Srbije EU doneti korist svakom čoveku koji živi u ovoj zemlji”, rekla je Joksimović.

Ona je ocenila da svaka lokalna samouprava u Srbiji treba da bude osposobljena za primenu standarda EU i da o toj temi mora dnevno da komunicira sa građanima.

“To je u skladu sa novim pristupom EU kohezivnoj politici koji je usmeren ka tome da Evropa bude što bliža običnim ljudima. Zato sve što se usvoji na centralnom nivou treba da postane dnevna aktivnost srpskih gradova i opština”, objasnila je ministarka.

Joksimović je rekla da su evropske integracije posao za celo društvo, ali da je uloga lokalnih samouprava u tom procesu jako važna, jer na lokalnom nivou građani najviše osećaju pozitivne strane reformi.

Ona je navela da je ključna reč u procesu integracija koordinacija nacionalnog nivoa i lokala, te da je puna uključenost lokalne samouprave u skladu sa novim pristupom kohezivnoj politici koji se gaji u EU, a čiji je moto „Evropa bliže građanima“.
„To se podudara sa onim što mi želimo, a to je da proces evropskih integracija bude proces razvoja cele Srbije“, rekla je Joksimović i dodala da lokalne samouprave ne čekaju instrukcije centralne vlasti, već da sami delotvorno primenjuju i sprovode nove standarde i zakone.

Ona je istakla značaj aktivne komunikacije nacionalnog nivoa vlasti sa lokalom, kako bi se i od njih dobila analiza potreba i stanja, ali i da lokal dobije informaciju o mogućnostima.

Kako kaže, to je najpraktičniji mogući model saradnje čije efekte građani direktno osećaju i vide.

Joksimović podvlači da je proces integracija proces usvajanja novih standarda, a zatim i njihova implementacija, odnosno delotvorno sprovođenje.

Proces integracija i reformi je proces koji se ne završava članstvom, objašnjava ona, i ističe da je to proces stalnog kretanja.

Građani zemalja kandidata, kao i građani zemalja članica neće uvek biti sto posto sigurni da je li je biti deo EU – iako je ona još uvek najbolje mesto za život i rad, najbolje rešenje, kaže ona, ali je zato važno „zajedničko delovanje i gledanje u pravcu istog cilja“.
„Dilemu građana članica EU danas izaziva pitanje prenošenja nadležnosti sa nacionalnih država na institucije EU, tu je važna koordinacija i zajedničko gledanje ka istom cilju, to je jako važno da svi razumemo“, navela je ona.

Ona je dodala da sadašnja vlast nikada nije reforme koje sprovodi, a koje su često bile teške i nepopularne, pravdala zahtevima iz Brisela, te da je tako izbegnuto stvaranje negativne percepcije EU i procesa pridruživanja kod ljudi.

Joksimović  kaže da je u ovoj fazi za Srbiju važno da učini sve kako bi građani i lokalne samouprave koristili novac iz fondova EU, a izbegli nekada nepotrebna zaduživanja.
„Implementacija je posao za celo društvo, to se ne deli na lokalni i nacionalni nivo, podvukla je Joksimović. Dodala je da smo mi, kada je u pitanju korišćenje sredstava iz pretpristupnih fondova, bolji od svih u regionu“, podvukla je ona.

Proces integracija nije „počeo juče“, i često je uslovljen objektivnim okolnostima unutar same EU.
„Mislim da je naš tempo solidan. Postoje naravno oblasti poput zaštite životne sredine koje su zahtevne, vremenski i kapacitetima, ali najznačajniji je timski rad i ovom prilikom tražim od gradonačelnika i predstavnika lokalnih samouprava da na aktivan način sprovode politiku evropskih integracija, koja je naš nacionalni spoljnopolitički prioritet, a što je u najboljem interesu građana, zaključila je ona.

 

Ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić rekao je da su lokalne samouprave stub evropskih reformi jer se u Srbiji 70% pravne regulative EU primenuje na lokalnom nivou.

“Jedan od glavnih uslova od kojih zavisi naša evropska budućnost je reforma javne uprave koja srpsku privredu i građane stavlja u povoljniji položaj”, rekao je on.

Izmenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi omogućeno je da opštine ostvaruju međusobnu saradnju u primeni evropskih standarda, dodao je Ružić.

“Tim izmenama smo predvideli obavezu predstavnika gradova i opština u Srbiji da kontinuirano prate proces njenog pristupanja EU”, ukazao je on.

„Zadovoljan sam razumevanjem celog procesa od strane lokalne samouprave, može bolje, ali je dobro. Suština je da transformišemo mentalitet i to smo uspeli. Mi ne sprovodimo reforme zbog Brisela, već kako bi postigli standard života koji postoji u Evropi, jer mi jesmo deo Evrope“, zaključio je on.

„Koliko je značajno da lokalne samouprave budu aktivan partner u procesu pregovora govori podatak da su od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja, jedinice loklanih samouprava predstavljene preko SKGO u oko 24 pregovaračkih poglavlja“, istakao je Ružić.

Šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici ocenio je da Srbija ima značajnu perspektivu u EU i da je veliki deo te reforme odgovornost lokalnih samouprava.

“Svaka zemlja koja ulazi u EU treba da bude svesna promena u njenoj privredi koje se nužno pojavljuju i kojima se moraju prilagoditi lokalne jedinice vlasti jer one najviše sarađuju sa građanima”, rekao je Fabrici.

On je dodao da će u budućnosti Srbija morati ne samo da primenjuje evropske standarde, već i da “daje doprinos u oblikovanju evropske politike”.

Ambasador Švedske u Srbiji Jan Lundin rekao je da će proces pristupanja Srbije EU stvoriti društvo koje ima bolju održivost.

“U tom procesu Švedska pruža pomoć nacionalnim, regionalnim i lokalnim nivoima vlasti u Srbiji i to pre svega u oblasti upravljanja otpadom i prečišćavanju voda”, rekao je Lundin.

On je dodao da SKGO daje veliku podršku u unapređenju kapaciteta lokalnih samouprava u primeni evropskih standarda.

Predsednica SKGO Dušanka Golubović rekla je da je detaljnim analizama te organizacije utvrđeno da “čak 21 pregovaračko poglavlje utiče na rad i efikasnost lokalnih samouprava u Srbiji”.

Po njenim rečima, u procesu evropskih integracija SKGO učestvuje kao deo pregovaračkog tima i informiše predstavnike gradova i opština koje su njihove konkretne obaveze u toj oblasti.

“Korišćenje pretpristupne pomoći EU je dobar način da predstavnike lokalnih samouprava obučimo kako se primenjuju evropske procedure, kao i mere koje se od njih očekuju”, rekla je Golubović.

Ona je dodala da je u 2018. godini SKGO obezbedila tehničku podršku za više od 50 gradova i opština u Srbiji i organizovala više od 80 regionalnih i jednu elektronsku obuku za predstavnike lokalnih samouprava.

Govoreći o načinu na koji se najveća lokalna samouprava u Srbiji približava standardima EU, gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić kazao je da će se taj grad izgradnjom gondole približiti izgledu evropskih metropola.

“Beograd je veliko investiciono područje koje je interesantno za čitav svet. Naša vizija je da nastavimo velike projekte kako bismo ubrzali razvoj Beograda i kandidovali ga za zelenu prestonicu u skladu sa standardima EU”, rekao je on.

Potpisujući memorandum o saradnji sa predstavnicima lokalnih samouprava, ambasador Švajcarske u Srbiji Filip Ge kazao je da je podrška reformama lokalnih vlasti u Srbiji neophodna jer one najbolje razumeju potrebe građana.

“Kroz program SwissPro podržavamo gradove i opštine u Srbiji i za to smo izdvojili šest miliona evra. Sedam lokalnih samouprava dobiće podršku za unapređenje učešća građana i povećanje transparetnosti lokalnih vlasti, a sedam gradova dobiće tehničku pomoć da poboljšaju lokalne aktivnosti u borbi protiv korupcije”, rekao je Ge.

Memorandum sa lokalnim samoupravama potpisao je i ambasador Nemačke u Srbiji Tomas Šib koji je ocenio da je razvoj gradova i opština ključan u pristupanju Srbije EU.

“Ideja je da se unapredi delotvornost i administrativna efikasnost jedinica lokalnih vlasti. To je glavni cilj razvojne saradnje Srbije i Nemačke”, rekao je Šib.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare