NIŠ
Osnaživanje žena i ekonomska samostalnost jedan je od ključnih momenata u borbi protiv nasilja u porodici. Stoga se u Sigurnoj kući u Nišu permanentno radi na osamostaljivanju žena koje borave u ovoj ustanovi. Edukacija i sticanje novih znanja polazna je osnova za novi početak onih žena koje su same ili sa decom zbog nasilja u porodici boravile ili sada borave u Sigurnoj kući. Utoliko pre što je , kako kaže direktorka ove ustanove Sonja Šćekić, sve više mlađih žena koje dolaze u Sigurnu kuću. Sada su to u velikom broju žene čija je prosečna starost 30 godina. Uglavnom su nezaposlene a veliki broj je i bez obrazovanja koje bi im omogućilo pronalaženje radnog mesta.
U tom cilju sutra će u Regionalnoj privrednoj komori u Nišu biti potpisan Protokol o saradnji kojim je predviđeno učešće i pomoć Komore ženama koje su žrtve nasilja, štićenicama Sugurne kuće. Kroz programe edukacija i prekvalifikacije steći će nova znanja i veštine a samim tim mogućnost da preko Nacionalne službe zapošljavanja nađu zaposlenje. Time im se direktno omogućuje povratak u normalan i sigurniji život za sebe i svoju decu.
Jedna od prvih edukacija u koju će biti uključene žene koje su pretrpele nasilje u porodici je edukacija za profesionalne upravnike zgrada, zanimanje koje od ove godine, sa izmenom propisa u oblasti stanovanja, veoma aktuelno. Ova edukacija, kako kaže direktorka Šćekić, će najverovatnije biti sprovedena već narednog meseca.
„ Veoma je važno da programi u koje će biti uključene žene, žrtve nasilja, odgovaraju njihovom prethodnom obrazovanju, ali isto tako da budu usklađeni sa njihovim željama i mogućnostima. Koliko će žena biti obuhvaćeno zavisi od njihovog interesovanja i prethodnog obrazovanja. Edukacija za upravnike zgrada predviđa da kanditatkinje mora da imaju završenu četvorogodišnju srednju školu i da nakon završene edukacije polažu ispite u Ministarstvu građevine“, kaže Šćekić, dodajući da će tek nakon potpisivanja Protokola o saradnji početi i sa intervijuima sa eventualnim polaznicama edukacije.
Edukaciju za upravnike zgrada finansiraće Ministarstvo građevinarstva, infrastrukture i saobraćaja.
Prema rečima direktorke Šćekić proteklih godina smanjen je broj žena koje su se posle boravka u Sigurnoj kući vratile nasilnicima, što govori u prilog činjenici da se promenilo mnogo toga u shvatanju ljudi. I dalje je ekonomska samosalnost važna ćinjenica za prekid života žena uz nasilje, batine i maltretiranje.
Kako kaže direktorka Sigurne kuće u Nišu tokom 2015. godine „nasilniku se vratilo oko 50 posto korisnica Sigurne kuće. U 2016, taj broj se smanjio na 30 a u 2017. godini na 17 posto. Žene se najčešće vraćaju svojim roditeljima, jer je sve veći broj onih koje imaju podršku primarne porodice, ali uz siguran posao moći će da same nastave normalan život.“ Ona dodaje da je država mnogo toga uradila da bi pomogla žrtvama nasilja i da je pri tome polazna osnova novi zakon koji štiti porodicu od nasilnika. „Sada se žene ranije odlučuju da potraže pomoć i prijave nasilje i imaju više poverenja u državne institucije“.
Trenutno u Sigurnoj kući u Nišu boravi sedam žena. Od početka godine bilo ih je 15 i sedamnaestoro dece. U prošloj godini zaštitu i pomoć Sigurne kuće u Nišu potražilo je 65 žena i 68 dece.
Programi edukacije za koje će sutra biti potpisan Protokol o saradnji predviđa obuhvat ne samo onih štićenica koje se trenutno nalaze u Sigurnoj kući , več i onih koje su ranije boravile u njoj.