Primeri dobre klimatske prakse kao osnov za unapređenje lokalnih klimatskih politika

LESKOVAC
U ponedeljak, 12.12.2022. godine EPuS Leskovac je održao edukativnu onlajn radionicu na temu „Klimatski pametna zajednica“. Predavači, dr Jasmina Radonjić i mr Bata Nešić, prezentovali su i obrazložili više primera dobre klimatske prakse koji mogu biti interesantni kao osnov za delovanje organizacija civilnog društva, građana i drugih klimatskih aktera na unapređenju javnih politika u svojim sredinama. Radionicu je pratilo i aktivno učestvovalo u njoj 16 predstavnika Mreže EPuS-a iz Valjeva, Kruševca, Kraljeva, Sremske Mitrovice i Leskovca. U nastavku dajemo pregled primera dobre prakse koji su izazvali najveću pažnju kod učesnika. Projekat „U susret klimatskoj pravdi“ sprovodi EPuS-Leskovac za jedno sa članicama MEPuS-a-partnerima iz gore pomenutih gradova. Projekat se sprovodi kao deo EKO-SISTEM programa koji implementiraju Mladi istraživači Srbije, uz podršku Švedske
,,Klimatski’’ pametni gradovi imaju: sveobuhvatno planiranje urbanog prostora u skladu sa prirodnim i kulturnim resursima, racionalno korišćenje energije i saobraćaja, održivo upravljanje otpadom, obezbeđeno vodosnabdevanje i zbrinjavanje otpadnih voda, efikasno osvetljenje, održivo grejanje i hlađenje, obnovljive izvore energije, aktivne mere predostrožnosti zbog uticaja klimatskih promena posebno na infrastrukturu i imovinu građana.


Brojni svetski gradovi stvaraju pametno okruženje ulaganjem u zelenije tehnologije i aktivnom borbom za životnu sredinu i zdravlje i dobrobit ljudi. Tehnologije i prakse obuhvataju: korišćenje obnovljive energije, automatizovani sistem za zbrinjavanje otpada i otpadnih voda, praćenje kvaliteta vazduha i primenu veštačke inteligencije za predviđanje katastrofa.
REŠENjA ZASNOVANA NA PRIRODI
Degradirane šume ne vrše u potpunosti svoje funkcije, među kojima su:
• sprečavanja erozija i poplava,
• regulisanje kretanja vode,
• obezbeđivanje kiseonika i vezivanje ugljen-dioksida,
• pružanje staništa divljim životinjama,
• obezbeđivanje šumskih i ostalih proizvoda i poslova za lokalno stanovništvo.
Primenom Rešenja zasnovanih na prirodi mogu se obnoviti šumski predeli, čime se umanjuje rizik od poplava i unapređuju druge funkcije staništa, što utiče na povećanje otpornosti lokalnih zajednica, poboljšanje uslova života i životnog standarda.
Rešenja zasnovana na prirodi definisana su od strane Međunarodne unije za zaštitu prirode kao aktivnosti usmerene na zaštitu, održivo upravljanje i obnovu prirodnih ili izmenjenih ekosistema, kojima se rešavaju društveni izazovi (npr. klimatske promene, bezbednost hrane i vode ili prirodne katastrofe) na delotvoran i prilagodljiv način, čime se istovremeno osigurava dobrobit za čoveka i korist za biodiverzitet.
RZP dovode do stvaranja zdravih i funkcionalnih ekosistema kako bi se očuvala priroda i time obezbedila dobrobit za društvo.
Kako bi se smanjio rizik od poplava, obnovili šumski ekosistemi i poboljšao standard ljudi, preporučen je niz mera:
• Prirodna obnova šuma
• Obnova sadnjom drveća
• Obogaćivanje sadnjom
• Bioinženjerske mere
• Silvo-pastoralni sistemi (primena stočarstva i šumarstva na istoj površini)
• Gajenje lekovitog i aromatičnog bilja


Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare