PREDSTAVLjEN DEO ARTEFAKATA PRONADJENIH NA ARHEOLOŠKOM NALAZIŠTU MALA KOPAŠNICA

LESKOVAC

U Narodnom muzeju u Leskovcu danas je  predstavljen  deo artefakata koji su pronađeni na arheološkom nalazištu Mala Kopašnica.

Reč je o predmetima koji potiču iz II – IV veka.

Direktor muteja Vladimir Đorđević rekao je da su zaštitna arheološka iskopavanja izvršena  u periodu od 2012. do 2016. godine na lokalitetima Kamenitica, Bazarište i Carski drum, odnosno površinama ugroženim izgradnjom trase Koridora 10.

„Rimska nekropola otkrivena je još davne 1960. godine, prilikom trasiranja auto-puta Bratstvo-jedinstvo, a dodatna istraživanja potvrdila su sumnje da se pored grobova, na tom mestu nalazilo i naselje. U tom periodu otkriveno je više od 500 grobova, sa mnogo različitih predmeta, od srebra, zlata, bronze, gvožđa, kamena i kosti, koji su polagani u grob kao prilozi. Konzervacija, zaštita i smeštaj arheološkog materijala omogućava trajno očuvanje ovog dobra za buduće generacije, omogućava muzeološku obradu, naučnu interpretaciju, valorizaciju i prezentaciju svih pronađenih predmeta.“

“Na lokalitetu Kamenitice pronađeno je 67 grobova. Osam je sa skeletnim sahranjivanjem i 59 sa spaljenim pokojnicima. Grobovi su iskopani i obrađivani na različite načine i u različitim tehnikama, što govori o promenama u običajima sahranjivanja u toku 300-ak godina. Među 213 pronađenih artefakata izdvajaju se zlatni i srebrni nakit, ogrlice od staklenih i zlatnih perli, kao i posude od stakla i keramike. Kao ekipa arheologa smo vrlo zadovoljni obavljenim poslom, obzirom na gotovo svakodnevni, gotovo desetosatni rad i ne baš povoljne vremenske uslove koji su pratili iskopavanja. Iz analizom pronađenih predmeta može se zaključiti da se radi o stanovnicima veoma bogatog naselja, jer je i u ono vreme, zlato bilo dostupno samo najbogatijima, a impresionira način izrade nakita, koji je gotovo savršen.To se posebno vidi na zlatnim minđušama, izrađenim sa toliko detalja, da se nijedan dama danas ne bi postidela da ih nosi, ”, rekao je Rukovodilac projekta, Toni Čerškov, iz Instituta za zaštitu spomenika u Nišu

Na žalost, izgradnjom auto-puta Bratstvo-jedinstvo, neki od grobova su ostali u ovom trenutku nedostupni za istraživanja, rekao je Čerškov.

“Siguran sam da će nekada i oni biti iskopani. Uostalom, i nama trebalo više od 1.800 godina da ih otkrijemo, a predmeti u njima su gotovo netaknuti.”

Deo iskopanih artefakata već izložen, kroz novu muzejsku postavku, ali će trebati vremena da se ovi pronađeni predmeti očiste, rekonstruišu i stave na uvid javnosti kaže Julijana Pešić, arheolog u leskovačkom Narodnom muzeju.

“Istražili smo gotovo polovinu nekropole i na osnovu svega što smo ideli, možemo zaključiti kako su, po kojim običajima, i sa kakvim verovanjima sahranjivani Rimljani na ovom prostoru. Ono što nas očekuje, jesu istraživanja i iskopavanja unutar nalazišta, dublje u naselje, kako bimo saznali kako su ti prastanovnici sa ovog područja živeli. Te odgovore nam mogu dati arheološki radovi, za koje če se, verujem, u budućnosti naći sredstava.”

 

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare