LESKOVAC
Pepelnica leske je oboljenje prouzrokovano gljivom Phyllactinia guttata. Simptomi
bolesti se obično uočavaju krajem leta, najčešće u julu i avgustu. Za razliku od
pepelnica drugih rodova, ova se najčešće razvija na naličju listova, gde se formira
bela, brašnasta prevlaka od konidija i konidiofora. Pojedinačne kolonije šire se na
listu pa ubrzo veća povšina naličja liske biva prekrivena beličastosivkastom
prevlakom. U slučaju jakih infekcija, pepeljaste prevlake se javljaju i na površini
listova. Bolest se prvenstveno razvija na listu, ali se može uočiti i na plodu. Takođe,
za razliku od drugih pepelnica koje se razvijajaju na površini zaraženih organa, ovde
micelija prodire u njihovu unutrašnjost. Gljiva obrazuje hife, koje ulaze u međućelijski
prostor lista i obrazuje endofitnu miceliju. Kao posledica razvoja bolesti dolazi do
promene boje zaraženih listovi u žutu. Listovi kasnije poprimaju braonkastu boju,
nekrotiraju i opadaju. Pepelnica može da prouzrokuje uvijanje, kovrdžanje i opadanje
listova. To se negativno odražava na fotosintetsku aktivnost, intenzitet rasta leske i
prinos. Može doći i do potpune defolijacije. U jesen se na naličju zaraženih listova
obrazuju kleistotecije.
Patogen prezimi na naličju opalih listova u formi kleistotecija, zatvorenih, okruglih
plodonosnih tela unutar kojih se nalaze askospore. Ova plodonosna tela pomoću
lepljivih supstanci ostaju zakačena na listovima. Dozrele kleistotecije pucaju po
sredini oslobađajući askospore koje pomoću vetra i kiše dospevaju na zeljaste delove
biljke i ostvaruju infekciju. Na zaraženim biljnim organima formiraju se konidiofore
i konidije koje ostvaruju zaraze u toku vegetacije. One se lako prenose vetrom.
Mehaničke mere zaštite odnose se na sakupljanje i uništavanje inficiranih listova.
Hemijske mere se odnose na primenu registrovanih fungicida. Prognozno izveštajna
služba zaštite bilja prati pojavu pepelnice u zasadima leske kao bi blagovremeno
informisala proizvođače u cilju suzbijanja patogena, prouzrokovača oboljenja.
Bojana Karapandžić, dipl.inž.polj.