LESKOVAC
Predsednik Komisije za procenu štete na građevinskim objektima i poljoprivrednom zemljištu Miloš Kocić rekoa je na današnjoj sednici Štaba za vanredne situacije , da je komisija prilikom obilaska terena procenjivala štetu na svim objektima u domaćinstvu, uključujući stambene, pomoćne i privredne objekte i do sada procenila štetu na 177 stambenih objekata, 234 pomoćna (hidroforske kućice, garaže, ostave i dr.), 5 poslovno-privrednih i dva infrastrukturna objekta (mostovi u Jelašnici i Turekovcu). Prema dosadašnjoj evidenciji pisarnice podneto je 315 prijava i to 172 za stambene, 138 za pomoćne i 5 za privredne objekte. Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima vrši verifikaciju procene štete koje su izvršile stručne komisije.“
Kocić je rekao i da je javni poziv za prijavu štete produžen do 18.3.2021. godine.

Državni paket pomoći će ići samo ka vlasnicima stambenih objekata i da se radi o novčanoj pomoći, s obzirom da je građanima ugrožen prostor za život. Po našoj proceni radi se o ukupnoj sumi od oko 20 miliona dinara.“
Izveštaj komisije za procenu štete na poljoprivrednom zemljištu je podneo Rade Velinov, šef Odeljenja za privredu i poljoprivredu Gradske uprave grada Leskovca, i napomenuo da je komisija obišla poplavljene površine pod poljoprivrednim zemljištem u svim ugroženim područjima. Šteta je nastala u 30 katastarskih opština: Bogojevce, Navalin, Donje Stopanje, Badince, Priboj, Turekovac, Vinarce, Zalužnje, Međa, Vlase, Veliko Trnjane, Presečina, Zloćudovo, Rudare, Šišince, Kukulovce, Crcavac, Donji Bunibrod, Gornji Bunibrod, Velika Grabovnica, Guberevac, Donja Slatina, Velika Biljanica, Stupnica, Gornje Krajince, Grajevce, Boćevica, Oraovica kod Grdelice, Predejane selo i Predejane varoš. Ukupna pretrpljena šteta od polava na površini od 792 hektara iznosi nepunih 45,5 miliona dinara.“
Velinov je podneo i Izveštaj o stepenu izrade Operativnog plana odbrane od poplava za vode drugog reda i pri tom naglasio da je najvažniji segment u odbrani od poplava izrada godišnjih Operativnih planova odbrane od poplava.

„U cilju redovnog održavanja postojećih vodotokova i sprečavanja nastajanja poplava i preventivnog ublažavanja njihovog delovanja, za tekuću 2021. godinu Operativnim planom u predlogu, razmatraju se i planiraju radovi na ukupno dve lokacije, i to na sanaciji i uređenju celokupnog korita Rudarskog kanala u dužini od 11,5 kilometara i na sanaciji i uređenju celokupne trase Šainovačkog kanala u dužini od 1,3 kilometara zbog toga što su upravo ove dve lokacije stvarale ogroman problem u poplavama koje su tokom januara meseca ove godine zadesile teritoriju grada Leskovca.“

Milan Popović, šef Odeljenja za opštu upravu i zajedničke poslove je Štabu podneo izveštaj u kojem su detaljno obrazložene sve radnje koje su Gradska uprava i pomenuto odeljenje kao i zaposleni na poslovima Civilne zaštite sprovodili, a predložene su mere koje u narednom periodu treba preduzeti u cilju čišćenja vodotokova i kanala radi sprečavanja budućih popolava i sastanci koji su organizovani sa relevantnim institucijama u cilju hitnog reagovanja. Predlaže se, između ostalog, čišćenje Rudarskog kanala, zatim Šainovačkog, Bučan-Bara, Botunja, Sinkovačkog kanala, zatim čišćenje kanala kod Donjeg Stopanja, Vinarca , Međe, Čekmina, Žabljana, Miroševca, Belanovca, kao i Brzanske reke, Puste reke (kroz Draškovac), Vučjanke (donji tok ispod Vučja) i Cerničkog potoka (uliv u Jablanicu u Donjem Stopanju). Potrebno je popraviti ispusni ventil na Presečinskom jezeru, urediti potporni zid i pešački most Slatinske reke, sanirati Brzanski kanal kod Bunuškog Čifluka jer su oštećeni propusti, sanirati jedan noseći stub mosta kod Grajevca, ali i izgraditi nove mostove kod Jelašnice i Turekovca.
Predlažem ljudima iz Šainovca, Presečine i Velikog Trnjana da se konačno udruže i ubede gradsku vlast da korita Šainovačkog potoka i kanala Šainovac-Bobište moraju da se reše. Ako se ništa ne uradi, u šta verujem, neka odbiju biračke kutije, ili da kolektivno bojkotuju sve izbore. Mislim da je ovim ljudima dogorelo do prstiju. Sramotno je ponašanje gradske vlasti zadnjih deset godina.