LESKOVAC
Ova bolest se javlja svake godine, a u povoljnim uslovima za njen razvoj, kao posledica jake infekcije može doći do prevremenog gubitka lisne mase (defilijacija), već u julu ili avgustu. Prevremeni gubitak lisne mase, negativno se odražava na rodnost voćaka u narednoj godini, jer se formira manje rodnih pupoljaka. Često se dešava da nakon defolijacije nastupi retrovegetacija, stabla ponovo olistaju, pa čak i procvetaju, što još više iznuruje voćku. Takva stabla tokom zime teže podnose niske temperature i podložna su izmrzavanju.
Prouzrokovač pegavosti lista višnje i trešnje je gljiva Blumeriella jaapii. Ovaj veoma destruktivni patogen lista, prezimi u opalom lišću u plodonosnim tvorevinama –apotecijama, u kojima se fomiraju askusi, a u njima se obrazuju askospore. Padavine dovode do oslobađanja zrelih askospora koje vrše primarne zaraze. U slučaju nepravovremene zaštite, prvi simptomi se mogu javiti tokom maja meseca. Početni simptomi bolesti su u vidu sitnih purpurnih pega na licu lista. Česte padavinama pogoduju razvoju bolesti. U povoljnim uslovima pege se brzo šire, zahvatajući veću površinu lista. Inficirani listovi žute, delimično ili u potpunosti gube zelenu boju. Dobijaju žutu do narandžastu. Sa naličja lista u okviru pega, u uslovima povećane vlažnosti, dolazi do formiranja beličaste prevlake sporonosnih organa gljive-konidije. Konidije se putem kiša i vazdušnih struja šire sa lista na list, ostvarujući sekundarne infekcije.
Vremenske prilike tokom maja i juna, koje su obeležile česte kiše, bile su izuzetno povoljne za razvoj ovog patogena. U zasadima višanja prisutni su simptomi pegavosti lišća višnje i trešnje. U cilju očuvanja lisne mase i dobre kondicije zasada, neophodno je i nakon završene berbe nastaviti sa zaštitom primenom nekog od registrovanih fungicida. S obzirom da patogen prezimi u opalom lišću, skupljanje o uništavanje opalog lišća je zanačajna mera u cilju smanjenja infektivnog potencijala patogena.
Bojana Karapandžić, dipl.inž.polj.