LESKOVAC-SURDULICA-VLASOTINCE-LEBANE
Tek nešto manje od petine poljoprivrednika iz Surdulice, Vlasotinca i Lebana spremno je da unapredi svoju proizvodnju, pokazalo je NALED-ovo istraživanje sprovedeno u okviru projekta „Bolje prilike po meri nerazvijenih područja“. Zbog nedostatka tržišta, nižih cena organskih proizvoda i nedovoljno isplativosti, za organsku proizvodnju koja u svetu spada u red najperspektivnijih branši opredelilo bi se svega 24% proizvođača.
Da bi pomogao ovim proizvođačima da uhvate korak sa aktuelnim tendencijama u agraru i postanu pokretači privrednog rasta u svojim sredinama, NALED je u okviru pomenutog projekta izradio analizu sa preporukama za unapređenje poljoprivrede i ruralnog razvoja. Ovaj dokument nastao je kao rezultat mapiranja potreba 185 gazdinstava sa područja Surdulice, Vlasotinca i Lebana, a javnosti je predstavljen na današnjem okruglom stolu o merama podrške seoskom stanovništvu održanom u Leskovcu, na kojem su učestvovali i predstavnici udruženja Etno mreža, Original Srbija i savezi za podršku proizvođačima.
U sali Regionalne privrene komore Leskovac održan je okrugli sto na temu „Zajedno za jačanje ruralnih područja“. Reč je o projektu u okviru koga se diskutovalo o ključnim faktorima i načinima razvoja sela, jačanju ruralnih područja, kao i o ekonomskom osnaživanju žena i uticaja sertifikovane proizvodnje i proizvoda sa oznakom geografskog porekla na poljoprivredni i ruralni razvoj, sve u organizaciji Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED). Na početku skupa Violeta Jovanović, izvršni direktor NALED-a, pojasnila je da se ovaj događaj organizuje u okviru programa prekogranične saradnje Srbije i Severne Makedonije.
„Mi već godinu dana radimo sa tri opštine na jugu Srbije, a to su Lebane, Surdulica i Vlasotince u kojima nastojimo da identifikujemo posebne resurse kojima ove opštine raspolažu, a koji su važni za njihov razvoj. Tu pre svega mislimo na autentične proizvode iz oblasti hrane i poljoprivrede, ali i na zanatske proizvode i domaću radinost koju vidimo kao posebne proizvode po kojima se ove sredine prepoznaju i koje imaju mnogo potencijala za dalji razvoj, za stvaranje prihoda i za otvaranje radnih mesta u ovim oblastima. Ono što smo danas takođe hteli da postignemo jeste da sa regionalnim centrom kao što je grad Leskovac razgovaramo o konkretnim merama podrške koje lokalne samouprave mogu da opredele za podršku ovim proizvođačima i tu imamo neke dobre modele primere dobre prakse koje bismo hteli sa vama da podelimo. Tu imamo primer grada Novog Sada koji ima odličan program subvencionisanja organske proizvodnje i sertifikaciju organske proizvodnje i geografske oznake i mislimo da je to jako dobra mustra za sve druge sredine koje hoće da po tom modelu podrže svoje proizvođače. „Kao predsednica Etno mreže iskoristiću priliku da se obratim u ime stotine žena koje se bave izradom rukotvorine ili poznaju ove veštine, da osvestimo koliko je njihova uloga važna u društvu kao čuvara našeg kulturnog nasleđa, i opet, takve mere podrške su potrebne da bi se ovim zanatskim udruženjima pomoglo.“
Vladimir Bojović u ime Regionalne privredne komore Leskovac je rekao da je poslovno područje Jablaničkog i Pčinjskog okruga uglavnom ruralnog karaktera.
„Na tom području imamo 53.000 poljoprivrednih gazdinstava od kojih je iz godine u godinu registrovano 62-67% gazdinstava. U komori se održavaju mnogi skupovi na temu poljoprivredne na osnovu kojih komora pokreće inicijative kako na lokalnom, tako i na republičkom nivou u cilju pomoći u poslovanju u oblasti poljoprivredne prehrambene industrije. Pored pokretanja inicijativa, dosta smo radili i na promociji proizvoda na sajmovima i raznim drugim manifestacijama. Pomenuo bih Sajam etno hrane, gde komora uvek štand od nekih stotinak metara kvadratnih na kome mala preduzeća, preduzetnici i poljoprivredna gazdinstva imaju priliku za promociju svojih proizvoda i sklapanje novih poslova.“
U ime domaćina skupa, Grada Leskovca, gradonačelnik Goran Cvetanović, podsetio je da Leskovac već decenijama važi za prestonicu kvalitetnog i zdravog voća i povrća i tako da poljoprivreda predstavlja izuzetno važan segment naše privrede.
„Lokalna samouprava grada Leskovca održava kontakte konstantno sa njima, artikuliše njihove potrebe, uglavnom rešava barijere i prepreke koje se nalaze na našem zajedničkom putu i na usluzi je svima koji svojim predanim i poštenim radom doprinose razvitku našeg grada, našeg društva, to je nama i obaveza. Zahvaljujući poljoprivrednim proizvođačima srpsko selo živi. Iz godine u godinu nastojimo da agrarni budžet našeg grada bude što veći. Važna tema našeg okupljanja je i preduzetništvo i sertifikovana proizvodnja. Grad Leskovac već ima nekoliko prepoznatljivih sertifikovanih tradicionalnih prehrambenih proizvoda karakterističnih za ovo područje i stalno ponavljam ističem i ponosan sam na to da je Leskovac jedini grad u Srbiji koji ima sertifikat za tri brenda – leskovački ajvar, leskovačku spržu i leskovačko roštilj mesto. Zaštitnim znakom – žigom garancije kod ZIS Srbije registrovani su i leskovački specijaliteti sa roštilja. Na konkurs Programa za zaštitu geografskog porekla stigao je samo jedan zahtev koji je podnelo udruženje „Leskovački ajvar“. Oni su se prijavili za zaštitu geografskog porekla proizvoda „Leskovačka ljutenica“ i ja se iskreno nadam da će nakon pregleda dokumentacije Leskovac ući u proceduru sertifikovanja koja uključuje fizičku kontrolu na terenu i kontrolu procesa proizvodnje, kontrolu kvaliteta i posebnih svojstava proizvoda sa oznakom geografskog porekla, zatim laboratorijska ispitivanja sirovine i gotovog proizvoda, izradu idejnog rešenja za logo proizvoda i izradu elaborata imena porekla proizvoda.“
Analiza NALED-a pokazala je da se proizvođači sa juga Srbije pretežno bave voćarstvom, povrtarstvom i proizvodnjom meda, te su i ključne preporuke usmerene na razvoj ovih sektora.
- Budući da se čak 52% proizvođača izjasnilo da im je najpotrebnija podrška za nabavku mehanizacije, fokus programa podsticaja mora biti na ulaganjima u proizvodno-preradne kapacitete. Da bi proizvođači iz ovih krajeva bili u mogućnosti da izađu na strana tržišta, potrebno je da usaglase svoje proizvode sa propisima zemalja u kojima žele da posluju, zbog čega je važno pomoći u sertifikaciji i standardizaciji proizvodnje. Najzad, da bi od svojih proizvoda napravili prepoznatljiv brend, neophodno je obezbediti im podršku iskusnih stručnjaka – poručila je izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović i pohvalila grad Novi Sad u kojem se već godinama dodeljuju subvencije za sertifikaciju organske proizvodnje i geografsku oznaku.
Kako je istaknuto, poljoprivreda je jedan od stubova domaće ekonomije i u spoljnotrgovinskoj razmeni učestvuje sa 1,6 milijardi evra. Uz pridržavanje NALED-ovih preporuka, ona bi mogla postati ozbiljna razvojna šansa za seosko stanovništvo, naročito za ugrožene kategorije. Prema podacima RZS, u seoskim sredinama posao ima tek 27% mladih i skoro 43% žena, pri čemu je oko 17 % njih zaposleno kao pomažući član domaćinstva.
Projekat prekogranične saradnje Bolje prilike po meri nerazvijenih područja finansira se sredstvima Evropske unije i pored tri opštine u Srbiji uključuje i Staro Nagoričane i Kumanovo u Severnoj Makedoniji, a sprovodi ga NALED u partnerstvu sa udruženjem žena „Ruža” iz Lebana, Fondacijom za menadžment i industrijsko istraživanje „MIR“ iz Skoplja i civilnim centrom „AktivUm“ iz Kumanova.