VRANJE
Dan oslobođenja grada u Prvom svetskom ratu obeleženo je i polaganjem venaca i odavanjem pošte stradalim ratnicima iz Vranja i okoline kraj Spomen kosturnice na Šapranačkom groblju.
Vladika vranjski gospodin Pahomije sa sveštenstvom, služio je parastos poginulim ratnicima
Obraćajući se prisutnima gradonačelnik Slobodan Milenković je rekao da su slavne stranice ove zemlje ispisivane rodoljubljem srpskog naroda kroz vekove.
,,Odlučnost i nepokolebljiva volja za slobodom lomile su svaki pokušaj stranih zavojevača da srpsku državu načine podaničkom, da našu nezavisnost prevedu u ropstvo. Proboj Solunskog fronta, koji je najavio početak kraja Velikog rata, delo je najslavnijeg naraštaja u istoriji naše otadžbine. Večito razapet između interesa velikih sila, naš nacionalni identitet, izdržao je breme ratova i stradanja, a ishod Velikog rata u velikoj meri odredio je mali ali ponosit narod sa Balkana“, rekao je Milenković.
Gradonačelnik je istakao i da je čuvanje izvojevane slobode odgovornost pred kojom ne smemo da pokleknemo.
,,Odgovornim radom i strateškim planiranjem gradsko rukovodstvo nastavlja da unapređuje uslove za razvoj lokalnih kapaciteta u svim životnim oblastima. Razvoj, napredak naše zajednice i bolji život sugrađana je naša jedina prava budućnost“.
Predsednica GO Udruženja potomaka ratnika oslobodilačkih ratova Srbije do 1918. godine, Olivera Đorđević, čestitajući praznik Vranjancima, je ukazala na važnost obeležavanja ovog i ostalih datuma iz slavne srpske istorije.
„Veoma je važno da naša pokolenja od malih nogu učimo kako se voli i kako se brani domovina, kao i da to treba da nose u srcu. To se uči u porodici ali i negovanjem slobodarske tradicije srpskog naroda“, rekla je Đorđević.
Priređen je i prigodan program učenika Muzičke škole „Stevan Mokranjac“ i Ekonomsko trgovinske škole.
Ovom događaju koji je upriličen povodom 4. oktobra prethodila je svečana sednica Skupštine grada na kojoj je govorio predsenik lokalnog parlamenta Dejan Tričković.
On je podsetio da je Kraljevina Srbija u Velikom ratu izgubila više od 1.200.000 ljudi. To predstavlja gotovo trećinu od celokupne populacije iz popisa 1914. godine.
„Slaveći ideale slobode ispunjavamo našu moralnu, ljudsku i patriotsku dužnost“, istakao je Tričković.