NALED tvrdi: U poljoprivredi oko 300.000 ljudi radi “na crno”

 

 

LESKOVAC

Sezonski radnici poseban su problem kada govorimo o sivoj ekonomiji i o zapošljavanju, jer su procene da u Srbiji i to samo u poljoprivredi, trenutno radi preko 300.000 ljudi „na crno“, saopštio je danas menadžer za pravne poslove Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED), Nebojša Žugić.

Predstavnici NALED-a su danas u Leskovcu predstavili projekat „Povećanje prilika za zapošljavanje sezonskih radnika“, limitiran na dve godine, koji se realizuje u saradnji sa Nemačkom organizacijom za razvojnu saradnju (GIZ).

Suština projekta je donošenje novog zakonskog rešenja koje će omogućiti da jako veliki broj sezonskih radnika, koji se trenutno nalazi u crnoj fazi , odnosno koji ni na koji način nisu prijavljeni i ne postoje u sistemu, budu prijavljeni i na pojednostavljen način uvedeni u legalne tokove, rečeno je danas.

Projekat predvidja izradu zakonskog okvira, kao i razvoj elektronskog sistema za prijavu i uplatu doprinosa za sezonske radnike u poljoprivredi.

„Ovaj projekat se realizuje istovremeno sa donošenjem novog zakona koji će regulisati oblast poljoprivrede i u okviru koga su obezbedjena sredstva za softversko rešenje koje će omogućiti elektronsku prijavu sezonskih radnika, kao i obuke ljudi koji će raditi na tom softveru“, rekao je Žugić.

Novi zakon treba da doprinese smanjenju broja ljudi koji rade „na crno“, pre svega u oblasti poljoprivrede, a ukoliko se pokaže kao uspešan, onda će se proširiti i na druge delatnosti, jer je trenutno u Srbiji, kako kaže Žugić, angažovano preko pola miliona ljudi „na crno“ na sezonskim poslovima.

Pomoćnica gradonačelnika, Marija Jovanović, tokom današnjeg info dana, kao glavni razlog za izuzetno veliki broj sezonskih radnika koji rade „na crno, navela je upravo birokratske prepreke.

„Nova rešenja bi pojednostavila proceduru prijave, smanjila birokratske prepreke i omogućila zaštitu svih prava sezonskih radnika. Stimulisanje poslodavca da poštuju propise je, takodje, mehanizam rada. Ovim nacrtom zakona mislilo se na najosetljiviju kategoriju, korisnike socijalne zaštite, kojima neće biti ugrožena njihova prava novim sistemom“, rekla je Jovanović.

Pozitivna je da će rezultat ovog projekta biti povećan broj registrovanih zaposlenih koji će moći da ostvare svoje pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje.

Jovanović dodaje i da je grad Leskovac za poljoprivredu izdvojio 160 miliona dinara, što predstavlja 4 odsto od ukupnog budžeta grada i ujedno je i najveći procenat izdvajanja dosad.

„Razvijena poljoprivreda je preduslov razvoja svakog grada, naročito Leskovca koji je poznat kao poljoprivredni kraj“, konstatovala je ona.

Predstavnici NALED-a nisu se danas u Leskovcu bavili neprijavljenim radnicima u privatnim firmama već samo kako da se naplate dažbine za sezonske radnike u poljoprivredi, koji su, često, angažovani na samo nekoliko dana.

Prati
Obavesti me o
guest

3 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare
trackback
300.000 sezonaca se uvodi u legalno poslovanje – AgroSmart
4 godine pre

[…] (Jugpress) […]

trackback
300.000 sezonaca se uvodi u legalno poslovanje – AgroSmart
4 godine pre

[…] (Jugpress) […]

Petar
Petar
6 godine pre

Ponovo se politika uključuje u rešavanje problema u poljoprivredi, pa se bojim da će i ono što je preostalo seljaka na selima pomreti od gladi. Rezultati su poražavajući, ali neki “stručni ljudi” te rezultate ovom narodu predstavljaju kao uspehe. Svakome je jasno da je stočarstvo kičma poljoprivrede, a znamo koliko krava ima u Srbiji. Sa druge strane, tvorci ove ideje se bore za interese sezonskih radnika, a niko se ne bori za interese vlasnika zemljišta, poslodavca. Poljoprivredom se bavi sve manje ljudi, pokušavaju ljudi da nešto menjaju u radu, ali rezultati izostaju posle kratkog vremena. Ministri poljoprivrede pričaju prazne priče, subvencije su skinute sa 12.000 na 4.000 po hektaru, sada se dodaju i porezi na zemljište, a mleko, pšenica, kukuruz, ne menjaju cenu nekoliko godina. U međuvremenu, gorivo, đubrivo, seme, hemija, pa i pivo, mineralne vode, menjaju cene nekoliko puta. Na pijacama su sve sami preprodavci, koji enormno zarađuju, ali ih niko dodatno ne oporezuje. Seljaci u okolnim zemljama imaju mnogo veće subvencije, više cene svojih proizvoda i manje cene inputa, pa nekako opstaju, a na jugu je sve otišlo do đavola. Umesto da imamo najveće subvencije, da smo zaštićeni zbog mnogo lošijih uslova za bavljenje poljoprivredom, 95% agrarnog budžeta se prazni severno od Save i Dunava. Pad poljoprivrede nikako da stane, dno je sve niže, ….