NAJVEĆI GRADOVI NAJVIŠE GREŠE U SUFINANSIRANJU MEDIJSKIH SADRŽAJA

BEOGRAD

(NUNS)

Veliki problem u procesu sufinansiranja medijskih sadržaja predstavlja nedostatak efikasnih sankcija za one lokalne samouprave koje krše Zakon o javnom informisanju, rečeno je juče na predstavljanju drugog perodičnog izveštaja Medijske koalicije, u beogradskom Medija centru

Izveštaj obuhvata period između 15. septembra 2015. i 15. januara ove godine, a tokom diskusije bilo je reči i o iskustvima u procesu sufinansiranja medijskih projekata, primerima dobre i loše prakse i preporukama za unapređenje ovog procesa.

U periodu od sredine septembra 2015. do kraja prošle godine konkurse za realizaciju medijskih projekata od javnog značaja raspisale su 24 lokalne samouprave i sve su raspodelile predviđena sredstva za tu namenu. Medijska koalicija je predložila

kandidate za 19 komisija, dok u pet slučajeva to nije učinila jer su konkursi bili nezakoniti i nisu ispravljeni ni posle upozorenja Koalicije. Medijska koalicija je tokom prošle godine ustanovila opšti princip da ne šalje kandidate za komisije u slučajevima kada konkursi nisu u skladu sa Zakonom. Od ukupno 57 predloženih kandidata Koalicije u komisije su imenovana 34.

Na početku 2016. godine, do polovine januara, konkurse je raspisalo 13 lokalnih samouprava. Sedam konkursa, po oceni Koalicije, nisu bili u skladu sa Zakonom o javnom informisanju i Pravilnikom o sufinansiranju javnog interesa u javnom informisanju. Posle upozorenja Koalicije, nepravilnosti su ispravljene u šest konkursa, dok samo u Kikindi to nije urađeno. Koalicija je predložila ukupno 36 kandidata za članove komisija i proces imenovanja je još u toku. Do sada, imenovana su dva predložena člana Koalicije za komisiju u Merošini (Ljiljana Stojanović i Sonja Ristić).

Ključne nepravilnosti u konkursima

Koalicija novinarskih i medijskih udruženja uočila je da se najveći broj nepravilnosti odnosio na sam tekst konkursa. Česta je praksa da se, suprotno zakonu, pravo učešća na konkursu ograničava samo na medije sa sedištem na teritoriji lokalne samouprave koja raspisuje konkurs. Takvi su bili slučajevi, recimo, u Obrenovcu i Šapcu, ali su posle upozorenja Koalicije konkursi ispravljeni. Bujanovac i Preševo, međutim, nisu ispravili konkurse ni posle upozorenja Koalicije da njihovi pojedini uslovi za konkurisanje predstavljaju drastično kršenje Zakona.

Takođe, sporna je i praksa da se kao obavezujući kriterijum za ocenu projekata u konkursima često propisuje “obim i kvalitet pređašnje saradnje sa opštinom”, ili da se za temu projekata predviđa “izveštavanje o aktivnostima organa lokalne vlasti”. Takvi slučajevi zabeleženi su u nekoliko opština. Kovin i Ćićevac su posle upozorenja Koalicije ispravili konkurse, dok Golubac i Raška to nisu uradili. Primećeno je da su pojedine lokalne samouprave, suprotno Zakonu, raspisivale diskriminatorne konkuse. Na primer, uskraćivano je pravo učešća na konkursu radio stanicama i internet portalima ili je konkurs bio namenjen isključivo elektronskim medijima.

Predstavnici Koalicije ukazali su da je Opština Preševo drastično prekršila Zakon time što je pravo konkurisanja ograničila samo na medije “koji proizvode program na jezicima nacionalnih manjina koji su u službenoj upotrebi na teritoriji opštine”. Time je, praktično, to pravo konkurisanja dato samo medijima na albanskom jeziku. Medijska koalicija je javno osporila zakonitost tog konkursa i zatražila tumačenje Ministarstva kulture i informisanja i Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave. Oba ministarstva su potvrdila stav Koalicije, ali Opština Preševo nije ispravila sporne odredbe i nije poznato da li je i na koji način raspodeljen novac po tom konkursu.

Takođe, drastičan slučaj kršenja zakona zabeležen je u konkursu Opštine Tutin, gde je na predlog komisije odlučeno da se najveći deo sredstava dodeli opštinskoj TV Tutin, javnom preduzeću koje – potpuno neobjašnjivo – uopšte nije ušlo u zakonom obavezan proces privatizacije. Inače, zbog nepravilnosti samog konkursa Koalicija nije slala predloge kandidata, a nije saopšteno na čiji su predlog izabrani članovi konkursne komisije.

Tokom procesa monitoringa ustanovljeno je da pojedine lokalne samouprave nastavljaju sa protivzakonitom praksom da umesto konkursa za sufinansiranje projekata od javnog značaja u oblasti informisanja raspisuju javne nabavke. Tako je Požarevac, primera radi, raspisao javnu nabavku krajem 2015. Medijska koalicija je dva puta slala dopis gradskom rukovodstvu i bezuspešno zahtevala da povuku poziv za javnu nabavku i raspišu konkurs. Javnu nabavku za informisanje u posmatranom periodu raspisala je i Opština Plandište, koja takođe nije uvažila upozorenje Koalicije da je to nezakonito. Zabeležena je i praksa da nadležna lokalna veća bez obrazloženja odbace predloge konkursnih komisija za sufinansiranje medijskih projekata i ponište konkursne procedure koje su praktično već bile završene (Kraljevo i Trgovište).

Nevidljiva rešenja o raspodeli novca

Koalicija je uočila i da značajan broj lokalnih samouprava ne objavljuju konkurse na zakonom propisan način, a najčešće su javnosti nedostupna i rešenja o imenovanju komisija i rešenja o raspodeli sredstava.

Predstavnici Koalicije su ukazali na netransparentnost u konkursnim procedurama u u čemu su prošle godine pradnjačili najveći gradovi u Srbiji – Beograd, Novi Sad, Niš, Kruševac… Karakterističan je slučaj Grada Beograda, kada je Koalicija bila prinuđena da podnese zahtev za dostupnost informacijama od javnog značaja kako bi dobila biografije članova komisije. U konkursnu komisiju Beograda nije imenovan ni jedan od predloženih kandidata Medijske koalicije, a kao član komisije imenovan je, protivno propisima o sukobu interesa, novinar TV Studija B čiji je projekat potom komisija ocenila kao najbolji i dodelila mu čak 23 miliona dinara, što je nešto više od polovine ukupnog iznosa koji je bio predviđen gradskim konkursom.

I ovom prilikom ukazano je da veliki problem u procesu sufinansiranja medijskih sadržaja predstavlja nedostatak efikasnih sankcija za one lokalne samouprave koje krše Zakon o javnom informisanju.

Bila je ovo treća diskusija na kojoj su predstavljeni rezultati projekta Medijske koalicije “Biti ili ne biti za medijsku reformu u Srbiji”, čiji je cilj da se unaprede propisi i proces sufinansiranja medijskih sadržaja.

O rezultatima i nalazima koji su predstavljeni u izveštaju govorili su predstavnici Medijske koalicije: Svetozar Raković, generalni sekretar NUNS–a, Petar Jeremić, predsednik IO UNS–a, Nedim Sejdinović, predsednik IO NDNV-a, Milorad Tadić, predsednik ANEM-a i Snežana Milošević, generalna sekretarka Asocijacije Lokal pres.

Koalicija medijskih i novinarskih udruženja je neformalno partnerstvo pet organizacija koju čine Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), Udruženje novinara Srbije (UNS), Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV), Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) i Asocijacija lokalnih nezavisnih medija Lokal Pres.

Monitoring procesa sufinansiranja medijskih sadržaja od javnog interesa podržala je Britanska ambasada u Beogradu.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare