Emigracija je simptom a ne uzrok problema

BEOGRAD

(EurActiv)

Svaki treći migrant u svetu ide u Evropu u potrazi za boljim životom – boljim obrazovanjem, poslom, zdravstvom ili bezbednijim mestom za život.

Statistike pokazuju da je u 2017. na globalnom nivou bilo više od 250 miliona migranata.

Većina migranata kreće se za ekonomskim podsticajima. Kako se radna snaga kreće po tržištu a radnici migranti ostvaruju veće prihode, i poslodavci i potrošači imaju koristi. Jednom kada se srede u zemlji odredištu, obrazovani i kvalifikovani migranti mogu mnogo da doprinesu društvu, pomognu unapređenju produktivnosti i generišu rast lokalnoj ekonomiji.

U blogu objavljenom na sajtu Svetske banke autori – vodeći ekonomista Svetske banke za region Evrope i Centralne Azije Asli Demirguč-Kunt i potpredsednik za Evropu i Centralnu Aziju Siril Muler, pišu da se suvše često govori o socijalnim i ekonomskim efektima migracije sa stanovišta zemalja u koje se ide. U javnosti se to pitanje uglavnom svodi na brojke i kratkoročni uticaj na zapošljavanje, zarade i socijalne usluge. To jesu značajna pitanja, naveli su autori bloga ali i istakli da se, pre svega, ne mogu ignorisati razlozi zbog kojih ljudi odlaze.

Autori bloga su kao primer uzeli zemlje Zapadnog Balkan koje i dalje beleže akutno visoke stope emigracije.

Iz Bosne i Hercegovine emigrira gotovo 50% populacije, iz Albanije 40%. Više od trećine fakultetski obrazovane radne snage iz te dve zemlje, kao i Severne Makedonije, živelo je 2017. u inostranstvu.

Produženi odlazak obrazovanih i kvalifikovanih ljudi ostavlja zemljama veliko fiskalno optrećenje koje zauzvrat pogađa ekonomsku produktivnost i razvoj važnih javnih usluga, uključujući zdravstvo i obrazovanje. Zato mnoge zemlje nastoje da zaustave tu plimu.

“Odliva mozgova” nisu pošteđene ni članice EU – gotovo petina visokoobrazovanih i školovanih ljudi iz Rumunije, Bugarske i Hrvatske napustila je zemlju tražeći priliku u inostranstvu.

Ima li leka?

Prvo i najvažnije, moramo da priznamo da je uporna emigracija obično simptom a ne uzrok osnovnog problema, pišu autori bloga. Na dugi rok vlade treba da reaguju politikama usmerenim na unapređenje uprave, jačanje institucija i poboljšanje javnih usluga. Međutim, tu je i nekoliko specifičnih opcija o kojima bi vlade trebalo da razmisle.

Jedna od tih opcija je unapređenje produktivnosti u visokokvalifikovanim profesijama, od kojih su mnoga u javnom sektoru, uz mnogo konkurentnije zarade. Istovremeno razvoj privatnog sektora i otvaranje radnih mesta moraju da budu dopunjeni reformom javnog sektora jer će bez toga visokokvalifikovani profesionalci nastaviti da emigriraju.  

Unapređenje univerzitetskog obrazovanja predstavlja još jednu ključnu opciju, uprkos bojaznima da bi to moglo  još više da podstakne emigraciju i vodi daljim gubicima. Nekoliko zemalja, uključujući Rumuniju i Hrvatsku, već idu tim putem pokušavajući da zadrže u zemlji što više studenata koji razmišljaju o odlasku radi sticanja kvalitetnijeg visokog obrazovanja.

Od velikog značaja je i rešavanje problema diskriminacije žena na tržištu rada. Udeo visokoobrazovanih žena u migrantskoj populaciji u regionu Evrope i Centralne Azije najbrže raste i zato bi pružanje više mogućnosti ženama vodilo manjoj emigraciji te kategorije i pomoglo zemljama da uspore “odliv mozgova”.

Predlaže se i unapređenje povezanosti. Velika dijaspora može da donese koristi za zemlje porekla. Emigranti koji su aktivno angažovani u zemljama porekla mogu pozitivno da utiču na zajednice kod kuće kroz doznake, ulaganja i transfer tehnologije.

Obećavajuće deluju i dokazi koji govore u prilog davanja poreskih olakšica emigrantima koji se vrate u zemlju. Povratak migranata može da podstakne ekonomski razvoj, posebno kada donesu novac i znanje, i kada im zemlje porekla obezbede prave uslove da u potpunosti iskoriste svoje veštine i iskustvo.

Na kraju, najefikasniji dugoročni pristup za zemlje koje nastoje da smanje “odliv mozgova” jeste da obeshrabre građane da odu tako što će im ponudi razlog da ostanu – bolji posao, više prilika i veći životni standard.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare