LESKOVAC
U Skupštinskoj sali grada Leskovca obeležen je jubilej povodom desetogodišnjice od imenovanja prvog gradonačelnika Leskovca.
Tada je to bio Goran Cvetanović koji je, posle devet meseci smenjen prekomponovanjem skupštinske većine a izabrane je za gradonačelnika opet nakom pet godina.
Cvetanović je u detaljnom izlaganju predstavio , kako je rekao “razvoj Leskovca od preuzimanja odgovornosti do danas” i dodao da je to ” izuzetno značajan dan i jubilej” za njega.
„Zahvaljujući izboru i podršci naših sugrađana, postavljen sam 10. juna 2008. na mesto prvog gradonačelnika Leskovca, a pre nekoliko dana, 6. juna, navršilo se i dve godine kako sam po treći put izabran za obavljanje funkcije gradonačelnika. Zato smo 8. jun, izabrali kao sredinu između dva veoma značajna datuma za mene“ objasnio je povod za svečanost Cvetanović.
„Biti gradonačelnik jednog od najvećih gradova u Srbiji je velika odgovornost, ali i velika čast i priznanje i zato ja ovu funkciju obavljam sa jako puno ljubavi, odgovornosti i zalaganja, želeći i koristeći sve svoje znanje i umeće da od Leskovca napravim dobro mesto za život. Naravno čovek nikada ne može sam. Svaki uspeh je rezultat zajedničkog rada. To je proces u kome je doprinos pojedinca, makar i izuzetno mali, izuzetno važan, a rezultat je zapravo zbir svih energija zajedno. Zato je ovaj jubilej jubilej svih nas kojima su naši dragi sugrađani dali šansu da menjamo ovaj grad nabolje. Koristim priliku da se zahvalim svima vama, ali ponajviše onima koji su od prvog dana moje političke karijere bili uz mene, koji su mi verovali, pratili me, pomagali i nikada me nisu izdali. Ovo je prilika da se zahvalim i svojoj porodici, jer samo oni znaju kako je živeti s nekim kome je ljubav prema javnoj funkciji koju obavljate maltene identično važna sa ljubavlju prema najbližima.“
Prisetio se gradonačelnik Cvetanović i kako je, nakon završenih studija medicine u Nišu, započeo političku karijeru.
„Bilo je to vreme pojave višestranačkog sistema u Srbiji i rađanja parlamentarne demokratije. Ljubav prema Srbiji, tradiciji, porodici i druge vrednosti koje je, u to vreme proklamovala Srpska radikalna stranka, odveli su me u njene redove. Tu sam naučio da poštujem hijararhiju i red i da samo uporan rad i disciplina mogu dovesti do uspeha. Deceniju i po bio sam član Srpske radikalne stranke. Veliko političko iskustvo u najkraćem može biti opisano kroz funkcije koje sam obavljao. U periodu od 2001. do 2008. četiri puta sam bio narodni poslanik. U dva mandata imao sam funkciju predsednika Skupštine, a zatim sam bio i prvi gradonačelnik Leskovca – od juna 2008. godine do marta 2009. Zbog promene koalicionog sporazuma bio sam na njemu relativno kratko, samo devet meseci. Čestitao sam tadašnjim pobednicima i dostojanstveno prešao u opozicione redove. Ali ono što bih voleo da se zna jeste činjenica da je i za to kratko vreme Leskovac pokrenut u pozitivnom smeru. Nakon smene sa tog mesta, delovao sam kao šef Odborničke grupe SRS u gradskoj skupštini. 29. decembra 2009. postao sam član Srpske napredne stranke Tomislava Nikolića, novembra 2012. imenovan za gradonačelnika Leskovca i po treću put, 6. juna 2016. kada mi je veliki broj naših sugrađana pružio podršku. To ogromno političko iskustvo naučilo me je mnogo čemu, a ponajviše tome kako da budem odlučniji, hrabriji, brzini odlučivanja i donošenja važnih odluka, ali i toleranciji i političkoj mudrosti.“
Pobrojao je gradonačelnik Cvetanović i šta je sve urađeno ua devet meseci njegovog prvog mandata.
„Izgradili smo i uredili sedam saobraćajnica, most u Vučju, rekonstruisali auto staze u okviru bolničkog kompleksa. Vodovodnu i kanalizacionu mrežu izgradili smo u dva sela i jednoj ulici u gradu. Pokrenuo sam i inicijativu za rešavanje problema snabdevanja Grdelice vodom za piće izgradnjom vodovodne mreže. O tome je i gradsko veće donelo odluku, napravljen je elaborat, izdvojen novac, ali je smena vlasti taj projekat zaustavila. Problem Grdelice, ostao je nerešen, čekajući nas da mu se posvetimo što smo i uradili. Formirao sam Fond za mlade talente, koji je brzo nakon moje smene ugašen. Uz velike napore ponovo je obnovljen 2013. godine i otada dva puta godišnje nagrađujemo najuspešnije mlade u našem gradu. Imao sam veliku čast da tada otvorim prvi LIFFE, festival koji danas predstavlja jednu od najznačajnijih manifestacija našeg grada. Formirali smo Odbor za prevenciju bolesti zavisnosti i protiv verskih sekti znajući da sve to može naneti ogromnu štetu našoj mladeži. Odbor s uspehom funkcioniše i danas i jako sam ponosan na ideju da je inicijativa za njegovim formiranjem potekla s moje strane. Učenici, obrazovanje i škole bili su jedan od prioriteta. Okolna mesta poput Brejanovca, Razgojne, Vlasa, Šarlinca i Gornjeg Krajinca dobila su nove zgrade škola. Zahvaljujući trudu i mom zalaganju, otvoren je izuzetno lep i moderan vrtić na Hisaru. Zdanje preko puta čuvenog parka „9 Jugovića“ sada je ispunjeno dečjom grajom i smehom. 2008. značajna je i jer smo tada među prvima pristupili procesu sertifikacije kada sam potpisao Sporazum o saradnji na Programu Sertifikacije opština sa povoljnim poslovnim okruženjem. Prvi put sertifikat smo dobili 2010. sa procentom ispunjenosti kriterijuma od 86,6%. Pomenuti sertifikat, koji nas odlikuje lokalnom samoupravom sa povoljnom poslovnom klimom posedujemo i danas, sa procentom ispunjenosti kriterijuma od čak 92,4%. Danas, kada se osvrnem na period od juna 2008. do kraja marta 2009. shvatam da smo još tada znali da na pravi način usmerimo grad. Ne mogu, a da ne pomislim gde bi Leskovac danas bio da smo imali prilike da mu punih 10 godina pružamo naš maksimum. Međutim, okolnosti su bile drugačije. Ali ni tada se nisam predao, nastavio sam da se borim, verujući da će naši sugrađani prepoznati ono što je dobro za njih“ zakjljučio je gradonačelnik Cvetanović sećanje na vreme kada je prvi put imao prilike da bude čelni čovek Leskovca, a onda izneo i brojke sa izbora.
„Što se tiče parlamentarnih izbora maja 2012. godine procenat glasova koji smo osvojili iznosio je 26,91%, a već marta 2014. taj procenat biva više nego udvostručen i iznosi 54,77%, aprila 2016. ponovo nam više od polovine stanovnika daje svoje poverenje i nama pripada 53,46%. Naš predsednik gospodin Aleksandar Vučić uživa veliko poverenje Leskovčana. Upravo to je i dokazano na predsedničkim izborima aprila 2017. godine, kada mu svoj glas 47 hiljada naših sugrađana, odnosno 66,15%. Ovaj neverovatan broj ljudi koji već više od pet godina veruje u naš, daje nam vetar u leđa da nastavimo. Danas je ovo grad koji ide napred, u kojem se konstantno radi i gradi, čije se ulice, škole i zgrade stalno obnavljaju. Grad u kojem niču fabrike, koji je postao privlačan kako domaćim tako i stranim investitorima. Grad koji hitavši u budućnost, „preti“ da ponovi svoje zlatno doba, svoju zlatnu prošlost. Ne kažem da je bilo lako suočiti se sa brojnim preprekama koje su nas sačekale i naš uspeh se ogleda u tome što smo te prepreke uspeli da prevaziđemo. Nasleđeni dug iznosio je neverovatne dve milijarde dinara, sačekala nas je loše sprovedena racionalizacija, dugovalo se za uličnu rasvetu, kao i preko 50 miliona „Centumu“ za izgradnju solarne elektrane. Spremno i odlučno smo se suočili sa ovim problemima i ponosan sam što u prethodnih pet i po godina nismo postigli malo, a upravo nas sve što smo ostvarili obavezuje da radimo i dalje, brže i bolje kako bismo našim sugrađanima podarili još bolji i još lepši grad. Činjenica koja je izuzetno važna za naše sugrađane je smanjenje nezaposlenosti u Leskovcu. Prema podacima iz 2012. godine broj nezaposlenih iznosio je 22.812, dok je danas smanjen za više od 5 hiljada i iznosi 17.225. Pored povećanja zaposlenih radnika u fabrikama, smanjenju ovog broja doprineo je i Lokalni akcioni plan za zapošljavanje koji je u periodu od 2013. do kraja 2017. svojim programima i merama obuhvatio 961 lice. Do sada je grad za njegovu realizaciju izdvojio preko 130 miliona dinara, dok visina izdvajanja za 2018. Za ove namene iznosi 18 miliona. Inostrane kompanije zapošljavaju preko 3500 Leskovčana i sve više se interesuju za naš grad. Tome je doprinela kupovina imovine „Jugekspresa“ i „Sintetike“ za koju je grad izdvojio 40, odnosno 30 miliona dinara. Leskovac je prepoznao dobru praksu kupovine preduzeća u stečaju i ustupanje iste stranim investitorima. Velika pomoć stigla je Vlade Republike Srbije je za adaptaciju zgrade „Sintetike“ izdvojila 185 miliona dinara. Vrlo brzo, tamo će se useliti turska kompanija Džinsi koja će zaposliti još najmanje 300 radnika. Značajni investitor u našem gradu je i korejska komoanija “Jura“. Pored „Džinsija“ i „Jure“ u Leskovcu uspešno posluju „VNB niting“, „Terastil“, „Autostop“, „Falke“, a do kraja godine nas očekuje pokretanje pogona „Aptiv Pakarda“ u zelenoj zoni koju smo upravo mi, nakon dužeg niza godina pokrenuli i gde očekujemo dolazak još mnogih investitora. Britanski investitor će do kraja ove godine zaposliti oko 300 radnika, a ukupan broj radnih mesta koja će otvoriti iznosi 2000, mada se očekuje da ovde posao nađe 3000 naših sugrađana.“
Osvrnuo se gradonačelnik Cvetanović i na podršku Vlade Republike Srbije, iznevši, između ostalog, i podatak da „pored pomenutih 185 miliona za rekonstrukciju zgrade „Sintetike“ istakao bih i Memorandum o saradnji koji je 2017. godine potpisan sa Ministarstvom poljoprivrede i zaštite životne sredine. Vlada Srbije izdvojila je oko 504 miliona dinara za drugu fazu radova na Postrojenju za preradu otpadnih voda u Bogojevcu. Reč je o takozvanoj „liniji mulja“. Država će takođe sa oko 600 miliona dinara finansirati izgradnju novog kolektora, kako bismo Fabriku za prečišćavanje otpadnih voda, čija je izgradnja koštala 10,4 miliona evra, mogli da pustimo u rad.“
Ovde možete da pročitate kompletan uvodni deo govora уводни део говора
I ja nisam razumeo. Gde je izaslo u koj sluzbeni glasnik da grad obelezava godisnjice dva mandata i dela treceg, sa prekidima, sto ukupno iznosi 10 godina? I to ce sad svaki gradonacelnik kad sastavi da obelezava u skupstini u gradskim prostorijama? Da li Vikasinovic ovo pravno odobrava? Meni ovo lici na privatnu proslavu u sluzbene odaje. Car je. Zamisli podjem ja na posao i resim da sebi obelezim 20 godina i pozovem one koji moraju da dodju i sat i po im prepricavam sta su drugi uradili, isti oni kojima vicem, isterujem, vredjam, gadjam, menjam ih na skupstini, brukam po kafane ogovarajuci svakog iza ledja, a onda se kitim njihovim radom i nazivam ih saradnicima.
Vrlo neobican jubilej. Nigde u kalendar zakonskih jubileja nije upisan. Niti je relevantni organ doneo takvu odluku. Niko nikad nije ustanovio jubilej. A on ga slavi u prostorije svih gradjana. Zali boze sto su njegova potrckala trosila resurs svih gradjana da prikazu nepostojeci jubilej.
Nena jubileja. Osim u necijoj glavi. I to je istina. Sve ostalo je bolest.
A u radikalnu stranku je naucio red!!! Tepanje, izbacivanje, isterivanje, s noge sutiranje. Pitajte sve proterane iz radikala kako su napipali vrata od njega. Osnivaci, sefovi, predsednici, svi silom izbacivani. Sramotno da misli da su svi svedoci vremena pomrli. Ili ako se 3 put ponovi izmisljotina, da ce poveruje narod.
Hitno da svako iz kabinta podnese izvestaj cime se bavi tokom dana. Pa nije im to marketinska produkcijska kuca. Placeni su valjda za nesto drugo. Po imenu i prezimenu treba svako da opravda platu izvestajem o radu.