Da li znate kako se priprema budžet grada?

LESKOVAC

Da li znate kako se priprema budžet grada? Da li šaljete predloge šta treba uraditi u vašem komšiluku, ulici, mesnoj zajednici? Da li učestvujete u javnim raspravama? Da li ste uopšte informisani o ovoj proceduri i zašto niste? Da li je sva odgovornost na lokalnoj samoupravi zbog toga što niste informisani ili je, možda, nešto i do vaše nezainteresovanosti? Sve su ovo pitanja koja je Regionalna informativna agencija JUGpress postavila i u anketi

Na žalost, naša mala istraživanja pokazuju da su građani veoma kritični prema načinu na koji se raspoređuju i troše njihove pare (jer oni pune budžet) iz gradske kase, ali su i vrlo nezainteresovani kada treba predložiti šta bi moglo da se finansira u njihovoj okolini ili gradu iz budžeta.

Od 2015. godine u Srbiji se pripremaju programski budžeti, što znači da se u 2021. godini predlažu aktivnosti i projekti koji će se finansirati iz budžeta. To, praktično, treba da znači da nema „naknadne pameti“ i ubacivanja aktivnosti i projekata u budžet u godini za koju se on donosi.

„Budžet je pravni dokument koji utvrđuje plan prihoda i rashoda za jednu godinu i on, kao takav, predstavlja jedan plan“, kaže Miloš Cvetanović, načelnik Gradske uprave grada Leskovca.

„Programsko budžetiranje je doprinelo da to bude mnogo preciznije nego što je bilo ranije i da se na mnogo precizniji i ozbiljniji način naprave ti planovi. U svakom slučaju, zbog raznih okolnosti, pozitivnih ili negativnih, tokom godine može da dođe do povećanja prihoda ili rashoda, te to uslovi promenu budžeta i to se radi rebalansom budžeta. Mi gledamo da budžetiranje bude što preciznije, da taj plan bude što precizniji, ali, kad nekad ostvarite neki veći ili manji prihod od onog planiranog i onda je neminovano da se izvrši rebalans budžeta“, objašnjava Cvetanović procedure.

Kada je u pitanju trošenje para ili izvršenje budžeta, po njegovim rečima u Leskovcu se to radi na dobar način.

„Mogu da kažem da mi pravimo odlično izvršenje u tekućoj godini, skoro stoprocentno tačno planiranje za ovaj period. Izvršenje na šestomesečnom nivou je 49,6% što pokazuje izuzetno dobro planiranje prihoda i rashoda i ostvarenje istih, imajući u vidu da u prva dva kvartala ostvarenje uvek bude slabije u odnosu na druga dva kvartala i zbog perioda, i zbog početka novih godina, završnih računa, itd. U svakom slučaju, jeste programsko finanasiranje to da se pokaže jedna ozbiljnost u planiranju i da se ti programi ostvaruju onako kako su se planirali. Zato je takav budžet bolji od ranijih budžeta koji su dozvoljavali na jedan opštiji način razne promene u toku godine“, zaključuje Cvetanović.

A na zvaničnom sajtu grada još uvek stoji poziv građanima da šalju svoje predloge. U njemu piše „Ove godine naš grad uključuje građane za planiranje budžeta za narednu godinu. Vaš predlog na ovaj način ima šansu da se nađe na listi prioriteta koji će biti finansirani sredstvima budžeta Grada Leskovca u 2022. godini. Elektronsku verziju Upitnika možete naći na sajtu grada Leskovca www.gradleskovac.org“.

Podatak da li su građani slali svoje predloge i koliko je njih to učinilo kao i na šta su se konkretno odnosili ti predlozi očekujemo uskoro.

Zakonska je obaveza i organizovanje javnih rasprava o nacrtu budžeta. Proteklih godina grad Leskovca je te javne rasprave zakazivao dan pred donošenje budžeta za narednu godinu. Prošle godine je čitava stvar organizovana na drugačiji način, ali su, u danu koji je određen za javnu raspravu, zapravo gradonačelnik i njegovi saradnici promovisali ono što je urađeno u prethodnoj godini. Građana nije bilo na javnoj raspravi, kao razlog je navedena situacija sa koronom, a čitav događaj je prenošen onlajn. Pročitani su predlozi građana i gradonačalnik je odgovorio na njih. No, izostala je suština, a to je RASPRAVA, znači direktno suočavanje argumenata, čemu inače te javne rasprave i služe.

Učešće građana u kreiranju budžeta je zamišljeno kao podrška inicijativama ljudi sa terena, ali i značajna stepenica u procesu građanske kontrole budžeta. Evo šta o tome kaže specijalista za lokalnu ekonomiju Jovica Cvetković.

UČEŠĆE GRAĐANA U ODLUČIVANJU O BUDŽETU

„Stepen učešća građana u odlučivanju o budžetu (na lokalnom nivou) u potpunosti je predodređen vladajućim upravnim sistemom. U teorijisko-istorijskom smislu, postoje tri vrste upravnih sistema: administrativni, funkcionalni i asocijativni upravni sistemi. Prvi je bio dominantan do 1970-ih godina, kada se na Zapadu, pa i kod nas sa izvesnim kašnjenjem, prešlo na funkcionalno organizovanje upravljanja poslovima lokalne samouprave. U međuvremenu je Zapad prešao na asocijativne upravne sisteme, dok je kod nas još uvek vladajući funkcionalni sistem upravljanja, sa minijaturnim učešćem asocijacija (udruženja građana) kao nosilaca ovog načina upravljanja.

Napušteni administrativni sistem upravljanja isključio je direktno političko učešće države u odlučivanju. Više nije bila odlučujuća politička volja, već funkcionalni sadržaj predmeta odlučivanja. Kako su najbolji poznavaoci funkcija lokalne samouprave stručni organi jedinica lokalne samouprave, to su oni preuzelu noseću funkciju u odlučivanju o budžetu. (Naravno, politička volja iz prethodnog administrativnog upravnog sistema nije mogla da nestane.) Zato se odmah nameće jednostavan zaključak da učešće građana i njihovih stručnih asocijacija u tom postupku može da bude rudimentaran, kakav i jeste kod nas. Otud se kao zakoniti rezultat pojavljuje nevidljivost postupka odlučivanja o budžetu i na prvi pogled nezainteresovanost građana.

Asocijativni upravni sistemi upravo u sam centar odlučivanja o budžetu uključuju građane, odnosno njihove asocijacije (udruženja građana) do te mere da na Zapadu počinju u nekim elementima da preuzimaju i normativnu ulogu organa lokalne samouprave, a ne samo izvršnu i kontrolno-nadzornu. Jasno je da je u našem slučaju vladajućeg funkcionalnog upravnog sistema gotovo iluzorno očekivati bilo kakvo delotvorno učešće građana u odlučivanju o budžetu. Vladajući funkcionalni upravni sistem iz teorijskih razloga to zakonito isključuje, a sve javne rasprave i predlozi građana kod nas udaraju u zid funkcionalne volje stručnih službi koje pripremaju, vode postupak izrade i realizuju lokalni budžet. Zato se zalaganje za veće učešće građana u odlučivanju o budžetu u stvari prethodno mora svesti na zalaganje za zamenu funkcionalnog upravnog sistema asocijativnim. Tek tada se zakonito može očekivati realni uticaj građana na njihov budžet“, ističe Cvetković.

OPIS PLANIRANE POLITIKE GRADA LESKOVCA

 U smernicama za planiranje budžeta za 2022. godinu piše i ovo:

U skladu sa Ustavom Republike Srbije i Zakonom o lokalnoj samoupravi, kao i drugim zakonskim i podzakonskim aktima kojima se reguliše nadležnost grada Leskovca u sledećoj i naredne dve budžetske godine, grad Leskovac će obavljati izvorne, poverene i prenesene nadležnosti. Prioritetne aktivnosti i mere grada Leskovca u 2022. godini su usmerene na adekvatno funkcionisanje postojećih i novih funkcija, prenetih sa nivoa Republike, smanjenje javne potrošnje kroz finansijsku disciplinu, povećavanje kapitalnih investicija u lokalnu infrastrukturu, razvoj poljoprivrede i sela, sveobuhvatna socijalna zaštita, osavremenjivanje rada lokalne samouprave i pružanje ostalih usluga građanima i privredi u skladu sa Zakonom.

Shodno tome grad će nastaviti sa poslovima:

• Vođenje politike lokalnog ekonomskog razvoja,

• Oporezivanje, finansijsko upravljanje i budžetiranje,

• Rad lokalnih ustanova u kulturi,

• Organizacije, kulturnih i sportskih aktivnosti i manifestacija,

• Redovnog finansiranja u oblasti osnovnog i srednjeg obrazovanja, sa naglaskom na ulaganje u mlade talente,

• Ulaganja u predškolsko obrazovanje i privatne vrtiće,

• Uređenje lokalnog saobraćaja i javnog transporta,

• Vođenje brige o zelenim površinama, lokalnim parkovima i objektima za rekreaciju,

• Razvoj poljoprivrede i podrška poljoprivrednim proizvođačima,

• Održavanje i izgradnja javne rasvete,

• Obavljanje komunalnih poslova, kao što su prikupljanje i odnošenje smeća, upravljanje otpadnim vodama, vodosnabdevanje i dr.

• Izgradnja i održavanje lokalne komunalne i saobraćajne infrastrukture,

• Urbanizam i prostorno planiranje.

(Antrfile u ovom delu)

KVALITET JAVNIH USLUGA

 Posebnu pažnju treba obratiti na povećanje nivoa kvaliteta opštih javnih usluga prema građanima kod svih javnih institucija čiji je osnivač grad. Grad Leskovac će i u 2022. godini nastaviti sprovođenje mera shodno predlozima Vlade Republike Srbije i biće ispoštovane mere predložene od strane Ministarstva finansija o načinu planiranja određenih vrsta rashoda. Sredstva će se usmeravati u oblastima po prioritetu od kojih je najvažnija komunalna i infrastrukturna oblast. Stvaraće se uslovi za nove investicije koje u što kraćem roku mogu dati efekte bitne za grad. Budžetska sredstva će se usmeravati i u drugim oblastima za koje je grad statutarno nadležan.

BUDŽETSKI KALENDAR

Zakon o budžetskom sistemu predviđa i Budžetski kalendar, a pridržavanje je obaveza svake lokalne samouprave.

Budžetski kalendar

Član 31

Postupak pripreme i donošenja budžeta i finansijskih planova organizacija za obavezno socijalno osiguranje izvršava se prema budžetskom kalendaru, i to:

1) Kalendar za nivo Republike Srbije:

(1) 15. februar – ministar daje instrukciju za predlaganje prioritetnih oblasti finansiranja za budžetske korisnike koje uključuju i srednjoročne prioritete javnih investicija;

(2) 15. mart – direktni korisnici sredstava budžeta Republike Srbije na osnovu instrukcije iz podtačke (1) ove tačke dostavljaju Ministarstvu predloge za utvrđivanje prioritetnih oblasti finansiranja za budžetsku i naredne dve fiskalne godine, kao i godišnji izveštaj o učinku programa za prethodnu godinu;

(3) 15. april – ministar u saradnji sa ministarstvima i institucijama nadležnim za ekonomsku politiku i privredni sistem dostavlja Vladi na prethodno razmatranje Fiskalnu strategiju, koja sadrži ekonomsku i fiskalnu politiku Vlade sa projekcijama za budžetsku i naredne dve fiskalne godine;

(4) 25. april – Vlada daje saglasnost ministru da pripremi nacrt Fiskalne strategije koja sadrži konkretne odluke o prioritetnim oblastima finansiranja, koje obuhvataju i srednjoročne prioritete

javnih investicija;

(5) 30. april – ministar dostavlja nacrt Fiskalne strategije Fiskalnom savetu;

(6) 15. maj – Fiskalni savet daje mišljenje o nacrtu Fiskalne strategije;

(7) 1. jun – ministar dostavlja Vladi predlog Fiskalne strategije na usvajanje;

(8) 15. jun – Vlada usvaja Fiskalnu strategiju i dostavlja je odboru Narodne skupštine nadležnom za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava na razmatranje, kao i lokalnoj vlasti;

(9) 30. jun – odbor Narodne skupštine nadležan za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava dostavlja Vladi komentare i preporuke u vezi sa Fiskalnom strategijom;

(10) 5. jul – ministar dostavlja uputstvo za pripremu nacrta budžeta Republike Srbije;

(11) 5. jul – ministar dostavlja uputstvo za pripremu odluke o budžetu lokalnoj vlasti, kao i Fiskalnu strategiju organizacijama za obavezno socijalno osiguranje;

(12) 1. septembar – direktni korisnici sredstava budžeta Republike Srbije i organizacije za obavezno socijalno osiguranje dostavljaju predlog srednjoročnog i finansijskog plana Ministarstvu, koji sadrži izveštaj o učinku programa za prvih šest meseci tekuće godine;

(13) 1. oktobar – Vlada, na predlog ministra, usvaja revidiranu Fiskalnu strategiju, sa informacijama o finansijskim i drugim efektima novih politika, uzimajući u obzir posle 15. aprila ažurirani makroekonomski okvir;

(14) 5. oktobar – Vlada dostavlja odboru Narodne skupštine nadležnom za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava revidiranu Fiskalnu strategiju;

(15) 15. oktobar – ministar dostavlja Vladi nacrt zakona o budžetu Republike Srbije, nacrte odluka o davanju saglasnosti na finansijske planove organizacija za obavezno socijalno osiguranje sa finansijskim planovima organizacija za obavezno socijalno osiguranje;

(16) 1. novembar – Vlada usvaja predlog zakona o budžetu Republike Srbije i dostavlja ga Narodnoj skupštini, zajedno sa predlozima odluka o davanju saglasnosti na finansijske planove organizacija za obavezno socijalno osiguranje i finansijskim planovima organizacija za obavezno socijalno osiguranje;

(17) 15. decembar – Narodna skupština donosi zakon o budžetu Republike Srbije i odluke o davanju saglasnosti na finansijske planove organizacija za obavezno socijalno osiguranje;

2) Kalendar budžeta lokalne vlasti:

(1) 1. avgust – lokalni organ uprave nadležan za finansije dostavlja uputstvo za pripremu nacrta budžeta lokalne vlasti;

(2) 1. septembar – direktni korisnici sredstava budžeta lokalne vlasti dostavljaju predlog finansijskog plana lokalnom organu uprave nadležnom za finansije za budžetsku i naredne dve fiskalne godine, koji sadrži izveštaj o učinku programa za prvih šest meseci tekuće godine;

(3) 15. oktobar – lokalni organ uprave nadležan za finansije dostavlja nacrt odluke o budžetu nadležnom izvršnom organu lokalne vlasti;

(4) 1. novembar – nadležni izvršni organ lokalne vlasti dostavlja predlog odluke o budžetu skupštini lokalne vlasti;

(5) 20. decembar – skupština lokalne vlasti donosi odluku o budžetu lokalne vlasti;

(6) 25. decembar – lokalni organ uprave nadležan za finansije dostavlja ministru odluku o budžetu lokalne vlasti.

Navedeni rokovi predstavljaju krajnje rokove u budžetskom kalendaru.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare