DA LI PODSTICAJNE MERE ODGOVARAJU MALIM GAZDINSTVIMA?

LESKOVAC

Sitni proizvođači sa juga Srbije tvrde da nisu adekvatno sagledani i da mere koje sprovodi Minsitarstvo uglavnom pogoduju proizvođačima u Vojvodini. A na pitanje JUGpressa da li će Minbistrstvo poljoprivrede učiniti nešto tim povodom državni sekretar Željko Radošević je odgovorio:
“Ako analiziramo registar naših gazdinstava i ako se imaju u obzir mere Ministarstva poljoprivrede iz prethodne godine, kada je doneta odluka da se sve subvencije, pre svega direktna davanja po hektaru, svedu na 20 hektara, ustanovili smo da od tadašnjih 330.000 registrovanih gazdistava, 311.00 je do 20 hekatra. Moram da napomenem i to da su sve naše aktivnosti upravo usmerene ka našem malom, porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu, i Ministarstvo u svakom momentu šalje jasnu poruku da nam je to glavni fokus, da pokupšamo da ojačamo to malo porodično poljoprivredno gazdinstvo.

-Ako govorimo o investicijama u poljoprivrednoj proizvodnji, u svim područjima gde su oganičeni uslovi za obavljanje poljoprivredne delatnosti visina podsticaja je 55 procenata, u odnosu na 40 proocenata za ostale kategorije. Da imamo više mogućnosti koje nam pruža agrarni budžet, sigurno bismo imali prilike da kreiramo i neke nove mere koje bi bile primerene poljoprivrednicima sa ovog terena. Moramo imati u vidu činjenicu da se na teritorji grada Leskovca ljudi veoma ozbiljno bave poljoprivrednom proizvodnjom. Ljudi su shvatili da se na malim posedima ne mogu da budu konkurentni ako se bave prozvodnjom pšenice i kukuruza, nego su to iskoristili za bavljenje povrtarstvom. Siguran sam da na tim malim posedima mogu da stvore dobre uslove za kvalitetan život njihovih porodica.

Radešević je rekao i da su prisutni ozbiljni procesi devastiranja čitavih regiona i pražnjenja sela, i Vlada će u narednom peridu učiniti sve da to spreči. U završnoj fazi je izrada dva pravilnika koja će pružiti priliku da ta mala gazdinstva budu ekonomski održivija. Radi se o malim gazdinstvima koja se bave proizvodnjom biljnog porekla i proizvodnjom životinjskog porekla. Ovi pravilnici će pružiti priliku da svi tržni viškovi koji se pojave na gazdinstvu mogu biti ponuđeni na lokalnom tržištu, odnosno na teritoriji Srbije, a tu se mislim i na marketi i na prodaju na pijacama, i to bez uslova koji su nedostžni za poljoprivrdne prozvođače, od kojih se ne može tražiti da imaju sve uslove koje ima jedna industrijska mlekara. Ono na čemu će se insisitrati je da svaki poljoprivredni proizvođač mora poštovati minimum higijeskih uslova, tu neće biti kompromisa. Ti pravilnici, čije su usvajanje očekujue u provoj polovini 2016, usko su povezani sa donošenjem novog Zakona o bezbednosti hrane. Pravilnici će učiniti da mala gazdistva budu ekonomski održiva i konkurentija čime se stvaraju preduslovi da se proširi ekonomska aktivnost na malom gazdistvu, rekao je držani sekretar Željko Radošević.

Prati
Obavesti me o
guest

1 Komentar
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare
Peci
Peci
8 godine pre

Odavno se ovako južni seljaci prevode žedni preko vode. Svi se slažu da je ambijent ovde mnogo loš, i uz to obećavaju svetlu budućnost, ali ona nikako da stigne. Šta je ova vlast za njihovo vreme učinila da se stanje promeni? Počela je primena zakona o higijeni kod proizvođača sira, pa su poštene seljake odstranili sa pijace, a otvorili tržište za nakupce. Sa druge strane, sada je hit cena sira iz Bugarske u nekom marketu od 100 dinara, a mleko se prodaje mlekarama po ceni od tridesetak dinara. Zna li neko gde tu ima logike? Seljaci iz okoline Leskovca su digli ruke od mlekarstva, mahom prodali krave i pokušavaju da spasu gazdinstva bavljenjem nečim gde mogu da se zarade pare. Neki su zasadili voćnjake, neki plastenike, a neki su otišli u nadničare po Vojvodini i Beogradu. Stočna hrana se sve teže proizvodi, a i nema kome da se proda. Nekada su se šuške prodavale seljacima, a sada se pale po njivama. Ne znam kome u korist? A toliko zakona je donešeno, čija primena nije ni počela, iako su korisni za narod. Tuga golema ….