BEOGRAD
(FoNet)
Još postoji prostor da se dodje do kompromisa, ali je potrebno što pre naći
odgovarajuća rešenja problema, u interesu i Srbije i Srba
na Kosovu, izjavio je FoNetu programski direktor Centra
savremene politike Nikola Burazer, koji očekuje da
razgovori Beograda i Prištine ostanu u okviru Evropske
unije (EU).
On je, u serijalu intervjua Kosunus Novinske agencije
FoNet, upozorio da se položaj Srba na Kosovu gotovo
svakodnevno pogoršava i ukazao na neosnovana očekivanja da
će se međunarodne okolnosti promeniti u korist Srbije.
Obrazlažući protivljenje održavanju statusa kvo za kosovski
problem, Burazer je novinaru FoNeta Nikoli Todoroviću rekao
da je pristupanje Srbije EU glavni razlog ulaska Beograda u
dijalog sa Prištinom, pod pokroviteljstvom Brisela.
Kao izvršni urednik portala Eureopean Western Balkans, on
ističe da je članstvo u EU i dalje veoma važan cilj Srbije,
ali napominje da je teško pronaći kompromis za kosovski
problem.
Burazer, ipak, smatra da još postoji prostor da se dodje do
rešenja prihvatljivog za obe strane, kao i da se glavni i
najrealniji scenario može videti iz pregovora u Briselu i
zaključenih sporazuma.
To bi, prema njegovom objašnjenju, bila takva normalizacija
odnosa da položaj Srba na Kosovu poboljša neka autonomija u
vidu Zajednice srpskih opština i možda nekih drugih
mehanizama za autonomiju.
Srbija bi, s druge strane, omogućila Kosovu da nastavi svoj
put ka članstvu u EU, što bi, kako smatra Burazer,
predstavljalo nekakvo implicitno priznanje ili de fakto
priznanje državnosti Kosova.
To bi podrazumevalo i regulisanje medjusobnih odnosa,
priznanje kosovskih zakona i Ustava kao legitimnih na
tertoriji Kosova, kaže Burazer, koji misli da je malo
verovatan scenario podele Kosova ili razmene teritorija.
On procenjuje da bi Srbija pod odredjenim okolnostima, iako
to za nju ne bi bilo najprihvatljivije rešenje, pristala da
Kosovo ima stolicu u Ujedinjenim nacijama (UN), ako bi se
postigao medjunarodno garantovani sporazum,
Mislim da je za srpsku vladu najvažnije da održi makar
simboličnu pripadnost Kosova Srbiji, koja bi mogla da ide
čak i uz zaokruženu državnost Kosova, tvrdi Burazer.
To bi bilo jedno vrlo kreativno rešenje, mada ga možda
gradjani Srbije ne bi najbolje prihvatili, ali je
realistično, uveren je Burazer, koji navodi da se proces
normalizacije odnosa Beograda i Prištine ugleda na sporazum
dve Nemačke.
Burazeru se čini da je za konferenciju velikih sila o
Kosovu suviše kasno i konstatuje da je možda za tako nešto
bilo vreme pre 10 ili 15 godina,
Definitivno je EU glavni akter u dijalogu dve strane,
naglasio je Burazer i dodao da neke zemlje imaju posrednu
ulogu, kao, na primer, Nemačka i Amerika.
Ali nekakva konferencija tipa Rambuje ili, neko je čak
govorio o novom Berlinskom kongresu za Zapadni Balkan, to
je veoma malo verovatno u postojećim okolnostima,
precizirao je Burazer.
On se plaši da referendum o predlogu konačnog rešenja “ne
bi predstavljao jasno pitanje na kojem bi gradjani bili
dobro upućeni o čemu se tačno izjašnjavaju”.
Gradjani Srbije ne razumeju baš tačno o čemu se radi u
briselskom procesu, ocenio je Burazer i primetio da vlade u
Beogradu i Prištini svojim javnostima potpuno suprotno
tumače postignute sporazume.
Vrlo sam skeptičan da bi referendum predstavljao autentičnu
volju gradjana, poručio je Burazer i pretpostavio da bi
referendum na “neki način sakrio odredjene elemente tog
rešenja”.
Upitan šta je Kosovo za njega lično, on je odgovorio da je
to mesto na kojem se nalaze neki od najlepših lokaliteta na
svetu i da je na neki način ključno za srpsku istoriju i
srpski identitet.
Na žalost, ono predstavlja možda najveći politički poraz
Srbije u 20.veku i mislim, ma koliko to bolno i emotivno
bilo, da to moramo što pre da shvatimo, kako ne bi bio i
najveći srpski poraz u 21.veku, zaključio je Burazer.