Uz pomoć Agencije za mirno rešavanje radnih sporova do pune plate

BEOGRAD

(Beta)

Zaposleni u Srbiji će od proleća moći, bez podnošenja tužbe sudu, da zahtevaju od poslodavca isplatu pune zarade u postupku za mirno rešavanje radnih sporova, a ne samo minimalne zarade, kao što je trenutno moguće, izjavio je 12. januara direktor Agencije za mirno rešavanje radnih sporova Mile Radivojević. On je rekao da su izmene Zakona o mirnom rešavanju radnih sporova već u skupštinskoj  proceduri. Cilj izmena je unapređenje rešavanja radnih sporova na miran i efikasan način i smanjenje broja sporova koji se vode pred sudovima.

“Predlog zakona o izmenama Zakona o mirnom rešavanju radnih sporova, koji to predviđa, u skupštinskoj je proceduri i očekujem njegovo usvajanje na prvoj sednici, a primenu već na proleće”, kazao je Radivojević agenciji Beta.

Prema njegovim rečima, izmenama je predviđeno i proširenje nadležnosti Agencije na sporove oko visine i isplate otpremnina pri odlasku u penziju, na sporove oko radnog vremena, ali i oko ostvarivanja prava na godišnji odmor, kao i drugih primanja i naknada.

“Predviđena je mogućnost sprazumnog okončanja individualnog spora, što do sada nije bila mogućnost, kao i obaveza arbitra da navodi strane da tokom samog postupka postignu sporazum”, rekao je Radivojević.

Istakao je da je promenjen način rešavanja problema mobinga, odnosno da je spor uspešno okončan samo ukoliko suprotstavljene strane postignu sporazum u roku od 30 dana.

“Ukoliko do toga ne dođe, suprotstavljenim stranama se omogućava da spor dalje rešavaju pred sudom”, naveo je Radivojević.

Novim propisima je predviđeno i da će tokom rešavanja sporova povodom diskriminacije ili zlostavljanja na radu javnost biti isključena.

“Kod kolektivnih radnih sporova izmenom zakona proširena je nadležnost Agencije i na sporove u vezi sa ostvarivanjem prava na utvrđivanje reprezentativnosti sindikata i na sporove u vezi sa utvrđivanjem minimuma procesa rada”, precizirao je Radivojević.

U Agenciji očekuju da će najavljenim izmenama Zakona o štrajku, u toku 2018. godine, biti oformljen centralni registar štrajkova pri kojem bi se evidentirali svi pokrenuti štrajkovi, a koji bi doprineo da miritelji odmah počnu da rade i pre nego što do obustave rada dođe, čime bi se izbegli svi negativni efekti štrajka.

Novina u zakonskom predlogu je i mogućnost da strane u sporu mogu da angažuju sudske veštake, a miritelji i arbitri će prvi put dobiti i zvanične legitimacije Agencije.

Radivojević je naveo da su očekivanja od izmene zakona velika, jer u Srbiji institut mirnog rešavanja radnih sporova i posle 12 godina rada Agencije nije uspeo da se postavi kao alternativa sudskim postupcima, iako je efikasniji i jeftiniji vid rešenja sporova radnika i poslodavaca.

Kako je naveo, koliko su ljudi malo obavešteni o tome pokazuje i podatak da je 2016. godine pred sudovima u Srbiji bilo više od 33.000 parnica o radnim sporovima, dok je Agencija imala 957 predmeta.

Radivojević je kazao da pomaka ipak ima, jer je “primetan porast dobijenih saglasnosti suprotstavljene strane za pokretanje postupka, koji iznosi više od 70%, dok u Nemačkoj na primer on iznosi 20%”.

“U 2017. Agencija je pokrenula ukupno 1.067 postupaka, što je 111 više nego 2016. i pet puta više nego 2014. kada je pokrenuto 197 postupaka, što je bio višegodišni prosek”, kazao je Radivojević.

Cilj izmene zakona je, kako je naglasio, da se unapredi rešavanje kolektivnih i individualnih radnih sporova na miran i efikasn način, smanji broj radnih sporova koji se vode pred sudovima, unapredi socijalni dijalog, kao i da se smanje troškovi koje prouzrokuju radni sporovi.

Podsetio je da je pokretanje radnog spora pred Agencijom besplatno i za zaposlenog i za poslodavca, da individualne slučajeve vode nezavisni arbitri, a kolektivne miritelji, koji se biraju na javnom konkursu.

Spor se trajno rešava u roku od 30 dana, a arbitražno rešenje ima snagu sudske presude.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare