Unapređeni uslovi života za gotovo 6000 Romkinja i Roma u Srbiji

BEOGRAD

Završetak EU projekta „Stanovanje Roma“ obeležen je predstavljanjem ostvarenih rezultata na konferenciji kojoj su prisustvovali Zoran Lakićević, državni sekretar u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Mateja Norčić Štamcar, zamenica šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji, Suzana Paunović, direktorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava, i Marko Jovanović, pomoćnik ministra finansija, iz Sektora za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava EU.

U okviru projekta koji je finansirala Evropska unija uz saradnju i kofinansiranje Vlade Republike Srbije, a čiji su glavni korisnici bili Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i Kancelarija za ljudska i manjinska prava, unapređeni su infrastrukturni uslovi za 5000 Romkinja i Roma, a izgrađeno je ili renovirano ukupno 185 stambenih jedinica za preko 740 pripadnika romske populacije. Takođe, pripremljena je tehnička dokumentacija potrebna za buduće projekte unapređenja stambenih uslova za više od 70 kuća, 300 stanova, kao i za projekte unapređenja infrastrukture za preko 4000 Romkinja i Roma. U 20 lokalnih samouprava širom Srbije formirani su i mobilni timovi za inkluziju Roma.

Napominjući da se početak projekta dogodio u isto vreme kada je Vlada formirala Koordinaciono telo za praćenje realizacije strategije za socijalno uključivanje Roma i Romkinja, Zoran Lakićević, državni sekretar u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture rekao je: „Ovaj jedinstveni projekat je uspešno završen, postignuti su konkretni rezultati, i implementirane konkretne infrastrukturne i inkluzione mere. Urađeno je dosta, izgrađeni su stanovi, kuće, putevi, vodovodi, kanalizacija i to korišćenjem najnovijih tehničkih rešenja.“. On je naglasio da su u pripremi novi projekti sa Evropskom unijom i nove investicije za dalje poboljšanje uslova života Roma i Romkinja.

Mateja Norčić Štamcar, zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji, rekla je: „Danas možemo da razgovaramo o opipljivim rezultatima projekata finansiranih od strane Evropske unije. Inkluzija Roma odgovara jednoj od osnovnih vrednosti EU i kao takva bi trebalo da ostane prioritet za sve zemlje članice, kao i za one koji su u procesu pristupanja. Ono što je takođe važno jeste jačanje kapaciteta institucionalnih mehanizama za uključivanje Roma, na lokalnom nivou.“ Zamenica šefa Delegacije EU dodala je da je Evropska unija najveći donator Srbije kako uopšte, tako i u oblasti inkluzije Rorma, sa trenutnim projektima vrednim 11,4 miliona evra i sa novim ugovorom koje će biti potpisan na dodatnih 20 miliona evra.
Projekat je sproveo konzorcijum koji je predvodila kompanija KPMG, dok je ugovorno telo projekta Ministarstvo finansija, Sektor za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava EU.

Kvalitet stanovanja i infrastruktura u romskim naseljima predstavljaju jedan od najvećih izazova sa kojima se susreće romska populacija u Srbiji.

U Srbiji postoje 583 neformalna romska naselja u kojima uslovi života ne odgovaraju uobičajenim standardima življenja, više od 41.000 Romkinja i Roma živi u stanovima bez kupatila, a preko 33.000 u stanovima bez adekvatnih toaleta. U objektima bez tekuće vode živi 17.000 romskog stanovništva.

Prevazilaženje ovih izazova predstavlja ozbiljan i dugotrajan proces koji podrazumeva uključivanje šireg kruga aktera koji mogu doprineti pronalaženju sistemskog rešenja, što je, između ostalog, od izuzetne važnosti za proces pristupanja Srbije Evropskoj uniji.

Realizacija ovog projekta pokazala je da se usklađenim planiranjem i posvećenošću svih zainteresovanih strana mogu postići direktni rezultati i konkretna poboljšanja životnog standarda Romkinja i Roma u Srbiji. To je ujedno i važna poruka za druge lokalne samouprave kod kojih su ti izazovi izraženiji.

Anglalćerdo đivdipe za ko 6000 Romnja hem Roma ani Srbija

ČIĆA: JUGPRESS 9 SEPTEMBAR, 2019

BEOGRAD

Ćerdo EU projketi”Bešiba e Romengoro”markirinđa o sikajiba sa ćerde rezultatija ki konferencija ko savi inele o Zoran Lakićević, državno sekretari ano Ministarstvo građevinarstva, saobraćaj hem infrastruktura, Mateja Norčić Štamcar, zamenica taro šefi tari Delegacija Evropsko unija ani Srbija, Suzana Paunović, direktorka tari Kancelarija za ko manušikane hem tikore hakaja, hem o Marko Jovanović, pomoćniko taro ministar finansija, taro Sektori za ko finansiriba o program taro sredstvija EU.

Ano rami o projketi kova finansirinđa I Evropsko unija sa I saradnja hem o finansiriba tari Vlada Republika Srbija, a kasere i šerutne korisnici inele o Ministarstvo građevinarstva, saobrćaja hem infrastruktura hem i Kancelarija za ko manušikane i tikore hakaja, anglalćerđape I infrastrukturna uslovija za ko 500 Romnja hem Roma, a ćerdepe I renovirisale 185 bešipnasere jekutnipe za prekalo 740 Roma. Pripremime i tehničko dokumentacija koja valjanel za ko projketija kola ka aven za ko anglariba o bešipnasere uslovija za buder 70 ćhera, 300 stanija, hem za ko projektija za ko anlariba i infrastruktura za ko 4000 Romnja hem Roma. Ano 20 lokalna samouprave ani Srbija formirime i o mobilna timija za ki inkluzija e Romengiri.

Sar vaćerđape da o angluno projketi ćherđape ani isto vreme kad i Vlada formirinđa Koordinaciono telo za ko pratiba i realizacija i strategija za ko socijalno uključiba o Roma hem o Romnja, Zoran Lakićević,državno sekretari ano Ministarstvo grđevinarstva, saobraćaja hem infrastruktura vaćerđa:”Akava jekutno projekti šukar ćerđape, dikhenape konkretna rezultatija, i implementirinđepe i konkretna infrastrukturna hem inkluzivna mere. Ćerđape buderi, ćerđepe stanija, ćhera, dromija, panjesere mreže, kanalizacije, i adava koristinđepe najneve tehnička rešenja.” Ov vaćerđa da i ani priprema nevo projketi sa Evropsko unija hem neve investicije za ko anglalčerde uslovija za ko đivdipe e Romengoro.

Mateja Norčić Štamcar, zamenica taro šefi Delegacije EU ani Srbija, vaćerđa:

“Avdive šaj te vaćera taro šukar rezultatija e projketesere, kova finansirinđape tari rig i Evripsko unija. Inkluzija e Romengiri odgovorini jek taro osnovna barvalipa EU I esavki bi valjani te aćhovel prioriteti za sa o phuvja kola i članice , hem za okola kola i ano procesi te oven članice.

Okova so importantno adava i te zorarelpe o kapaciteti taro institucionalno mehanizam za ko đerdiba o Roma, ko lokalno nivo.” Zamenica taro šef Delegacija EU buljarđa da i Evropsko unija najbaro donatori e Srbijakoro, sar uopšte , ađahar i ano oblast inkluzija e Romengiri, sa trenutna projektija kola I barvale sa 11,4 milionja evrija sa neve ugovorija kola ka oven ramosarde ko panda 20 milionja evrija.

 O projketi nakhaji o konzorcijum kova potvrdinđa i kompanija KPMG, dok i ugovorime trupo taro projekti Ministarstvo finasija, sektori za ko ugovoriba hem finansiriba programija taro sredstvija kola avena tari EU.

Kvaliteti taro bešiba i infrastruktura ano romane mahale predstavinena jek taro najbaro izazov koleja dikhelape i romani populacija ani Srbija.

Ani Srbija isi 583 neformalna romane mahale ano save o uslovija taro đivdipe na odgovorinena za ko uobičajno standardi za ko đivdipa buder 41.000 Romnja hem Roma đevdinena bizo kupatilo, a prekalo 33.000 ano stanija bizo adekvatno toaleti. Ano objektija bizo pani đivdinena 17.000 Roma.

Nakhaviba akala izazovija predstavinena ozbiljno hem buljardo procesi kova podrazumini uključiba buder bari rota akterija kola šaj te anglaren te arakhipe sistemsko rešenje, soi, but imrtantno za ko procesi te aveli Srbija ki Evropsko unija.

Realizacija akava projekti sikađa da o uskladiriba sa planirime hem posvetime sa o zaineresovana riga šaj te anelpe direktna rezultatija hem konkretno anglariba e đivdipnasoro standardi e Romnjegoro hem e Romnjengoro ani Srbija. Adava i ko jekhutnipe i importantno aberi za avera lokalna samouprave kolenđe adala izazovija po buder ikalde.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare