Ugroženo informisanje manjina

BEOGRAD-NOVI SAD

Informisanje na jezicima nacionalnih manjina bi moglo prestati kad istekne pet godina zakonske obaveze medija, ocenjeno je na onlajn konferenciji “Javno informisanje na jezicima nacionalnih manjina u svetlu sprovođenja Medijske strategije”, uz primedbu da ni javni servisi potpuno ne ispunjavaju tu obavezu prema manjinama.

Šef Misije OEBS Jan Bratu istakao je da su prava nacionalnih manjina u Srbiji garantovana ustavom, među njima i pravo na tačno i nezavisno informisanje i napomenuo da bi u radu medija na jezicima nacionalnih manjina trebalo podsticati objektivno informisanje i nezavisnu uređivačku politiku, uz slobodan pristup događajima za sve.

On je podsetio da to predviđa i Medijska strategija, usvojena prošle godine.

Prema njegovim rečima, Medijskom strategijom je predviđena i obaveza javnih servisa da informišu građane na jezicima nacionalnih manjina, ali da ona nije potpuno ispunjena.

Državna sekretarka u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Olena Papuga ukazala je da se informisanje na jezicima manjina veoma razlikuje u Vojvodini – gde je to već postalo tradicija – i na jugu zemlje.

Ona je ukazala da je privatizacija medija donela neravnopravan odnos i da lokalni mediji nisu zainteresovani za informisanje nacionalnih zajednica, a da lokalne samouprave ne shvataju da bi trebalo finansijski da ih pomažu.

A mediji se izvlače na to da im lokalne samouprave dovoljno ne plaćaju, rekla je Papuga.

Prema njenim rečima, pet godina je predviđena zakonom obaveza da lokalni mediji moraju imati program na manjinskim jezicima i da kada taj rok istekne informisanje nacionalnih zajednica bi moglo nestati.

Papuga je predočila da Radio-televizija Vojvodine ima programe na jezicima manjina, što nije slučaj sa Radio-televizijom Srbije, uprkos zakonskoj obavezi.

Ona je naglasila da je stav svih saveta nacionalnih manjina da RTS konačno mora da formira posebnu redakciju za informisanje nacionalnih manjina.

Savetnica u Ministarstvu kulture i informisanja Gordana Predić ocenila je da je ostvarivanje prava nacionalnih manjina u Srbiji iznad evropskog proseka i može služiti za primer.

Ona je rekla da je donošenjem seta medijskih zakona i Medijske strategije poboljšan okvir  za informisanje nacionalnih manijina, ali da ostaje zabrinutost zbog uticaja nacionih saveta na medije, čiji su osnivači.

Predić je podsetila da Ministarstvo kulture i informisanja svake godine na konkursu sufinansira manjinske medije i da je u prošloj 2020. raspoređeno 40 miliona dinara, a ove godine 41milion za 72 medijska projekta.

Na prvom panelu video konferencije o preseku stanja, pravnica Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Marija Babić je rekla da nije definisano kako da se mediji koje su osnovali nacionalni saveti uređivački zaštite od osnivača.

Ocenila je da problem jeste održivost medija, ali i netransparentno sufinansiranje, navodeći primer da Vlada Vojvodine dodeljuje novac medijima manjina.

Predsednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Norbert Šinković je ukazao da se ne sme dozvoliti getoizacija, niti da se nastavi uticaj na manjinske medije.

On je takođe istakao da bi trebalo obezbediti mehanizme zaštite od uticaja novinarima koji u tim medijima rade.

Govoreći o medijskom sadržaju na jezicima manjina, Šinković je ukazao da Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne ispunjava zakonsku obavezu kontrole, niti da obezbedi zakonske standarde u manjinskim medijima.

Predsednik Nacionalnog saveta albanske nacionalne manjine Ragmi Mustafa rekao je da Savet više nema nijednu publikaciju niti medij na svom jeziku, niti je u stanju da ga finansijski podrži.

Napomenuo je da je časopis Nacionali dok je izlazio bio jedini u Preševskoj dolini , a da je današnja lokalna scena neodrživa sa oko 20 portala na albanskom, sa po jednim zaposlenim.

A javni servis imitira da ispunjava zakonsku obavezu informisanja nacionalnih manjina, rekao je Mustafi i dodao da novinari u Preševskoj dolini imaju primedbe da se novac  Ministarstva kulture i informisanja medijima dodeljuje po političkoj osnovi.

Medijski analitičar Nedim Sejdinović rekao je da su višejezični mediji najveća žrtva privatizacije i da oni bez državne stimulacije ne mogu da opstanu.

On je naveo da u pojedinim nacionalnim zajednicama informativne praznine popunjavaju blogovi i novi mediji, što bi država trebalo da prepozna.

Sejdinović je ukazao da nezavisnosti uređivačke politike u manjinskima medijima mogu doprineti interni etički kodeksi i predočio da za kršenje zakonskih odredbi nedostaju sankcije. 

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare