U Leskovcu održana konferencija posvećena podršci socijalnom preduzetništvu i prekograničnoj saradnji

LESKOVAC

U Regionalnoj privrednoj komori Srbije u Leskovcu održana je celodnevna konferencijaSEME inkluzijesocijalna preduzeća za ekonomski razvoj i socijalnu inkluziju. Konferencija je bila prvi zvanični događaj u okviru istoimenog projekta koji Trag fondacija sprovodi u saradnji sa udruženjima ARNO iz Skoplja i Optimist iz Bosilegrada. Projekat je deo programa prekogranične saradnje Srbije i Severne Makedonije koji finansirana Evropska unija kroz Sektor za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava EU Ministarstva finansija Republike Srbije.

Događaj je okupio predstavnike socijalnih preduzeća, lokalnih samouprava i relevantnih institucija iz obe zemlje, zainteresovane građane i građanke, kao i predstavnike organizacija koje sprovode projekat.

Program konferencije otvoren je uvodnim obraćanjem Natalije Simović, direktorke programa donacija Trag fondacije, koja je ovom prilikom izjavila: „Drago nam je da smo otvorili prostor za razmenu – kako uspešnih priča i dobrih praksi, tako i izazova sa kojima se socijalna preduzeća susreću u svom radu. Verujemo da je ovaj događaj važan korak ka uspostavljanju jake prekogranične saradnje sa Severnom Makedonijom u domenu socijalnog preduzetništva, ali i ka osnaživanju solidarnih preduzetnika na putu ka održivosti i stabilnom poslovanju.“

Konsultant Miloš Antić potom je predstavio rezultate analize Mape ekosistema socijalne ekonomije, koja predstavlja trenutno stanje solidarnog preduzetništva u pograničnim oblastima – Pčinjskom i Jablaničkom okrugu u Srbiji i Severoistočnom i Skopskom regionu u Severnoj Makedoniji.

Na prvoj panel diskusiji, usmerenoj ka razvoju i podršci socijalnom preduzetništvu u Srbiji i Severnoj Makedoniji, učesnici su razmenili svoja iskustva i zapažanja u vezi sa zakonskim okvirima i mogućnostima za njihovo unapređenje u ove dve zemlje. Dragan Srećković, ispred Koalicije za razvoj socijalne ekonomije, naglasio je da je od velike važnosti da se sama socijalna preduzeća udružuju i rade na svojoj vidljivosti, ali da značajnu ulogu u povezivanju igraju i projekti kao što je SEME inkluzije, kao i organizacije koje projekte sprovode.

Suosnivačica fondacije Barka iz Poljske i vođa tima projekta Podrška socijalnim preduzećima u Skoplju Barbara Sadovska istakla je da su detaljnim istraživanjem mapirane tri oblasti na kojima je neophodno raditi, kako bi rezultati bili dugoročni: 1) postojanje organizacija koje rade kao socijalna preduzeća, ali nemaju obavezu da zapošljavaju ljude iz osetljivih grupa; 2) postojanje organizacija koje su u obavezi da zapošljavaju ljude iz osetljivih i teško zapošljivih grupa i 3) uspostavljanje centara za rehabilitaciju i reintegraciju ranjivih grupa (zavisnika, često nezaposlenih ljudi i slično).

Miroljub Nikolić iz organizacije Karitas iz Šapca istakao je da je saradnja između socijalnih preduzeća i države trend u rastu tokom poslednjih 15 godina, kao i da, u kontekstu donošenja Zakona o socijalnom preduzetništvu, posebnu pažnju treba posvetiti promociju zakona i registraciji ovih preduzeća. Nikolić je dodao da socijalna zaštita predstavlja važan element poslovanja socijalnih preduzeća. 

Osnivačica Udruženja za socijalne inovacije ARNO iz Skoplja, Irina Janevska, naglasila je i važnost podrške solidarnim preduzećima kroz kupovinu njihovih proizvoda – tako su promotivni materijali za konferenciju bile kartice sa semenom koje se mogu zasaditi, produkt zelenog biznisa iz Severne Makedonije, kao i olovke napravljene od recikliranih novina koje proizvodi solidarno preduzeće NewPen iz Srbije.

Kao najveći izazov opstanka socijalnih preduzeća, istaknuta je saradnja sa javnim preduzećima, kao i sa lokalnim samoupravama, ali i modeli finansiranja koje bi trebalo prilagoditi tako da budu što održiviji.

Drugi panel, uz moderaciju Vladimira Stojanovića iz Udruženja Optimist iz Bosilegrada, bio je prilika da predstavnici socijalnih preduzeća, u ulozi kreatora promena, podele svoja iskustava. Primerom preduzeća Radanska ruža, osnivač Predrag Stošić istakao je da je pokretanje socijalnog preduzeća višestruko osnažujuće – kako za osetljive grupe koje kroz njih dobijaju priliku za ekonomsku samostalnost i za zajednicu u kojoj deluju, ali i one koji odluče da takva preduzeća pokrenu. Za njega lično, vođenje Radanske ruže ujedno predstavlja i proces učenja o tome kako najbolje može da podrži žene iz osetljivih grupa.

Gordana Rodić Kitanovska, ispred Organizacije za osnaživanje i integraciju u jugoistočnoj Evropi – SIEC, kao ključne korake u funkcionisanju socijalnih preduzeća navela je dugoročnu i održivu podršku, ali i edukaciju i integraciju pripadnika i pripadnica ciljnih grupa.

Potencijal socijalnog preduzetništva je posebno uočljiv u poslovanju Balkan Express Handels gmbh, čiji je osnivač Hans-Jorg Humer odlučio da u Austriji ponudi veliki broj različitih proizvoda nastalih u okviru socijalnih preduzeća u Srbiji i Severnoj Makedoniji. U svom onlajn uključenju, Hans se osvrnuo i na stabilnost ovih preduzeća, koja je vrlo često veliki izazov. 

Dejan Stojanović iz Udruženja za društveni i ekonomski razvoj In Vivo iz Skoplja upotpunio je Humerovo zapažanje, navodeći da udruženje aktivno radi na razvijanju nekoliko modela socijalnog preduzetništva i 360 integraciji. Dejan se takođe osvrnuo na pouke koje su izvukli nakon izazova koje je donela pandemija, ističući da je vrlo važno da i socijalna preduzeća imaju razvijenu lepezu usluga i proizvoda, kako bi prihode obezbeđivali iz nekoliko izvora i na taj način bili otporniji u kriznim periodima. 

Na samom kraju dana, učesnici su kroz rad u grupama mapirali izazove i mogućnosti razvoja prekogranične saradnje u kontekstu solidarnog preduzetništva. Kao zajednički zaključak učesnika, ističe se važnost podrške – kako civilnog sektora, kroz različite projekte i mogućnosti umrežavanja, lokalnih i republičkih vlasti, tako i posvećen rad samih organizacija na većoj vidljivosti i informisanosti šireg stanovništva o socijalnom preduzetništvu i njegovim benefitima.

Podsećamo da se prijava za učešće na Akademiji socijalne ekonomije otvorena do ponedeljka, 10. oktobra, do kraja dana. Mogu se prijaviti socijalna preduzeća i oni koji to žele da postanu, bilo da su registrovani ili u procesu osnivanja, a koja se nalaze na teritoriji Pčinjskog i Jablaničkog okruga, kao i Severoistočnog i Skopskog regiona.

Prati
Obavesti me o
guest

1 Komentar
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare
Miroslav Jović
Miroslav Jović
1 godina pre

Puna podrška ovakvim projektnim aktivnostima jer sam upoznat sa radom Udruženja žena Ruža iz Lebana od 2010. godine. Iz te NVO je proizašlo socijalno preduzeće Radanska ruža iz Lebana pa pozivam sve koji mogu kao individue ili kao privredni subjetki da podrže te vredne žene iz Lebana i okoline. Kupujem u kontinuitetu njihove proizvode i mogu reći da su sa njihovim ajvarom opravdano prešli u izvoznike iz R.Srbije. Svi koji misle o osnivanju socijalnog preduzetništva neka se jave direktoru Pedji Stošiću i Slobodanki Pavlović u Lebane pa će dobiti prave mentore i veliki koncentrat operativnih saznanja. Živelo socijalno preduzetništvo u R. Srbiji!!!