NIŠ
Mediji imaju ulogu „duvača u pištaljku”, društvenih aktera koji svojim aktivnostima skreću pažnju javnosti na slučajeve negativnih društvnih pojava, u ovom slučaju pojave nasilja nad ženama I zato taj glas treba I mora da se čuje – rekla je danas na predstavljanje analize” Kako protiv nasilja – uloga medija?”, njen autor dr Zorica Mršević, profesorka i istraživač Instituta za društvene nauke.
Analiza je pravljena na osnovu istraživanja sprovedenog tokom 2015. I 2016. godine.
Mediji imaju značajnu ulogu u podizanju svesti javnosti o različitim manifestacijama nasilja i pokretanju društva za sprečavanje i osudu nasilja i nasilnog ponašanja. Na današnjem skupu razgovaralo se o više tema – Kako izveštavanje o nasilju nad ženama utiče na žrtve, a kako na percepciju javnosti – Šta bi novinari i novinarke trebalo da izbegavaju, a na šta da ukazuju kada izveštavaju o ovom fenomenu – Šta je medijski odgovorno i etičko izveštavanje.
“ Mediji sve bolje razumevaju fenomen nasilja nad ženama. Imamo optimističnih novih momenata ali se I dalje pojavljuju senzacionalizmi, stereotipi I pojačava se tabloidizacija madija. Dobro je što se izveštava češće o presudama nasilnicima . Javnost treba da bude obaveštena o rezultatima I epilozima jer to ima generalno preventivnu ulogu. Mediji prate sled događaja. Dobro je I što nakon istraživanja mamo niz izjava najviših političkih ličnosti ove zemlje koje su se veoma eksplicitno izrazile protiv nasilja nad ženama I u društvu rekla je Prof. Mrščević.
Medijska zasluga je održavanje niza stručnih skupova o nasilju nad ženama koji izveštavaju vrlo stručno o ovom društvenom problemu. Skupove organizuju mediji koji u dužem intervalu izveštavaju o tim skupovima. I to, kako kaže Zorica Mrščević nije zasluga samo prestoničkih medija već I lokalnih poput “Pančevca”, kruševačkog lista, koji “ donose odlične priloge protiv nasilja , diskriminacije I o rodnoj ravnopravnosti”.
I ovoga puta u negativnom kontekstu istaknut je slučaj ubistva Jelene Marjanović za koji je rečeno da je o njemu pisano tako da “ prilozima u medijima prelazi sve granice ukusa”.
Profesor Zorica Mrščević preporučila je novinarima da prilikom izveštavanja o ovakvim slučajevima koristi termin “femicid” – kada žrtva nije živa I “ hegemonistički maskulinitet” koji su uzroci rodno zasnovanog nasilja a da je ljubomora samo deo toga što dovodi do nasilja .
Nasilja ima svuda. Ali kod imučnijih, obrazovanijih to se reguliše vođenjem sudskih postupaka , razvodom, pokretanjem prekršajnog ili krivičnog postupka protiv nasilnika. Ukoliko nasilje ništa ne sprečava ono eskalira , ne prestaje samo od sebe. Nasilnika može , kako kaže Mrščević ili da zaustavi neka fizička, ljudska sila ili sila institucije, nešto izvan začaranog kruga “žrtva – nasilnik”.
Što se tiče osobenosti kod nasilja nad ženama u našoj državi u odnosu na region profesor Zorica Mrščević kaže da je stanje u regionu vrlo slično. Kod zemalja kao što je Švedska država je rigoroznija I ekspeditivnija I nasilnik ne može duže da ponavlja nasilje. Razlika je “ u spremnosti, u političkoj volji države da zaista energično primenjuje zakon.
Istambulaska konvencija koja reguliše problem nasilja nad ženama pristupilo je niz evropskih zemalja , posebno onih koje su članice saveta Evrope, je “ jak instrument proitiv porodičnog nasilja” a pitanje primene zaavisi od države I institucija. Ko ne želi da rešava problem u skladu sa potpisanom konvencijom I dalje će se pozivati na mentalitet, neobaveštenost.
Na skupu je predstavljena i grupa “Novinarke protiv nasilja” koju čine novinarke elektronskih i štampanih medija, a koje se zalažu za etičko izveštavanje o nasilju nad ženama. O radu grupe govorila je novinarka Maša Mileusnić.
“ Novinarke protiv nasilja, pre svega protiv nasilja nad ženama se javno I glasno bore protv nasilja. Razgovori se vode u sigurnom okruženju , u okviru grupe koja je tek formirana. Želimo da proširimo broj novinarki I novinara koji će učestvovatiu ovoj grupi. Velika je odgovornost medija I kada se izveštava o nasilju nad žemana ova grupa želi ne samo da istakne nego I da podstakne . Borićemo se da se u izveštavanju o nasilju nad ženama govori kao o društvenom problemu I da to činimo kad ukazujemo na uzroke , da javno osudimo svaki oblik nasilja, pozivamo na odgovornost počinioce I same institucije koje su u državi nadležne za zaštitu od nasilja”. rekla je novinarka Maša Mileusnić.
Danas se čuo I podatak da je od očetka godine, za dva meseca u porodičnom nasilju ubijeno devet žena, što govori o težini društvenog problema.
Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta Integrisani odgovor na nasilje nad ženama i devojčicama u Srbiji. Projekat koji sporovode UNDP, UNFPA, UN Women i UNICEF u partnerstvu sa Vladom Republike Srbije i uz podršku Švedske Vlade je usmeren na razvoj društvenog i institucionalnog okruženja koje će doprineti nultoj toleranciji i iskorenjavanju nasilja nad ženama u Srbiji. Zajedničkim delovanjem agencija Ujedinjenih nacija i Vladinih tela doprinosi se rešavanju problema nasilja u porodici i partnerskim odnosima, unapređuje podrška ženama, devojčicama i njihovim porodicama i stvara okruženje koje ne toleriše nasilje.