VLASOTINCE
Vlasotinački lokalni parlament održao je u utorak, samo jedan deo svoje 16.sednice SO Vlasotince a u velikoj opštinskoj sali prisustvovalo je 43 od 45 odbornika. Po (ne)pisanom pravilu sednice u drugoj polovini decembra u odlazećj godini obično su pune naboja, jer se najčešće raspravlja o poslednjem rebalansu budžeta, kao i novopredloženom za narednu godinu, u ovom slučaju za 2023.godinu.
Posebno interesovanje iskazali su opozicioni odbornici koji su želeli da se u okviru dnevnog reda, najpre raspravlja o trenutno gorućem problemu koji muči meštane sela Dadinca zbog pokušaja izgradnje treće MHN od strane investitora iz Kumareva, i ako te tačke nije bilo u predviđenom današnjem na dnevnom redu.
Posle jedno vreme neslaganja i nadmudrivanja, problem Dadinčana, ipak, je stavljen kao 4.tačka dnevnog reda. Rad sednice trajao je punih šest sati po završetku 4. tačke dnevnog reda i iznošenja mišljenja i predloga oko MHN na Rupskoj reci prekint je rad i nastavak 16. sednice zakazan je za subotu sa početkom u 11 časova.
BUDŽET
Odbornici su imali u pisanoj formi Izmenu i dopunu odluke o budžetu opštine Vlasotince za 2022.godinu, o čemu je za skupštinskom govornicom govorio i predsednik vlasotinačke opšine, Bratislav Petrović, a izvestilac po ovoj tački bio je Saša Mihajlović iz odeljenja službe za budžet.
– Budžet za 2022.godinu sastoji se od Prihoda i primanja i iznosu od 1.154.964.951 dinara, rashoda i izdataka u iznosu od 1.145.528.828 dinara. Planira se budžetski suficit u iznosu od 9.436.123 dinara i ukupan fiskalni suficit je u iznosu od 9.436.123 dinara.
– Sredstva tekuće budžetske rezerve planiraju se se u budžetu od 32.000.000 dinara. Sredstva iz stava 1. ovog člana koristiće se za neplanirane svrhe za koje nisu utvrđene aproporijacije ili svrhe za koje su u toku godine pokaže spropprijacija nisu bile dovoljne. Opštinsko veće i predsednik opštine, na predlog lokalnog organa nadležnog za finansije, donosi rešenje o upotrebi sredstava tekuće budžetske rezerve.
Ukupna sredstva budžeta u iznosu od 1,217,028.828 dinara, utvrđena ovom odlukom, raspoređena su po programski datoj klasifikaciji.
Dragiša Petrović imao je primedbi na izvedenim radovima u seoskoj ambulanti u Stajkovcu.
– Konačan obračun izvedenih radova na našoj seoskoj ambulanti u selu Stajkovcu je previsok i iznosi čitavih sto hiljada evra, a mi bi je sami uradili za trideset hiljada evra, pa tako ispada da jedan kvadratnog metra košta 8.500 evra. Umesto na jednoj poziciji, u pitanju je bio potporni zid, da ugrade beton, izvođač to nije učinio već je ozidao samo 63 betonska bloka. U slučaju da je bilo potrebno postaviti u jednom delu plastične ili azbesne cevi oni su uradili samo glazuru. Izvedeni radovi su preskupi i to je radila ,,treća ruka” kako sam saznao – rekao je Dragiša Petrović odbornik iz sela Stajkovca.
CENE IZVOĐAČA RADOVA
Opozicioni odbornici su izneli podatak da su pojedini izvođači dostavljali ponude izuzetno u malim iznosima, dok bi drugi ponuđač učestvovao sa daleko većom cenom. To je bio razlog da posao dobije izvođač sa najniže ponuđenom cenom. Ali u konačnom obračunu nije tako, jer izvođač bi navodio da je imao dodatne radove koji su u konačnom obračunu bili daleko veći od ponuđeng iznosa cena.
– Svako ko sumnja i misli da se tu nije radilo na način kako je to zakonom propisano može zatražiti i dobiti na uvid svu dokumentaciju za koju sumnja da se nije radilo po propisanoj proceduri. Ukoliko ima nešto protivzakonito, neka taj podnese prijavu nadležnom organu i neka se povede postupak protiv tih lica koji su učestvovali u tim poslovima – rekao je zamenik predsednika opštine Vladimir Kocić.
Predlog Odluke o izmeni i dopuni Odluke budžeta opštine Vlasotince za 2022.godinu, kao i Predlog Odluke o budžetu opštine Vlasotince za 2023.godinu, izglasani su glasovima većine odbornika iz postojeće vlasti. Požurilo se malo brže sa diskusijama jer 4.tačka dnevnog reda budila je posebno interesovanje, naročito odbornika iz redova opozicije.
U Odluci o budžetu za 2023.godinu zapisano je:
– Budžet za 2023.godinu sastoji se od prihoda i primanja u iznosu od 1.232.815.766 dinara, rashoda i izdataka u iznosu od 1.351.073.403 dinara i planira se budžetski deficitet u iznosu od 118.257.637 dinara.
– Sredstva tekuće rezerve planiraju se u budžetu opštine u iznosu 32.000.000 dinara. Sredstva se iz stava 1.ovog člana koristiće se za neplanirane svrhe za koji nisu utvrđene aproporijacije ili za svrhe za koje se u toku godine pokaže da aproprijacije nisu bile dovoljne. Opštinsko veće, na predlog lokalnog organa nadležnog za finansije, donosi rešenje o upotrebi sredstava iz budžetske rezerve.
– Ukupna sredstva budžeta u iznosu od 1.351.073.403 dinara, utvrđena ovom odlukom, raspoređena su po programskoj klasifikaciji.
DADINCE
I tako posle nešto više od tročasovnog rada po napred navedenim temama stiglo se i do 4.umetnute tačke dnevnog reda i bez malo, opet, tročasovnog ukrštanja mišljenja i ,,koplja” odbornici ovaj problem su raspravljali sa prefiksom ,,informacija”. U prevodu da odbornici šta se zbivalo u Dadincu i oko same Rupske reke budu samo informisani i da mogu da iznesu svoja mišljenja ali nikako u obliku neke odluke koja bi imala obavezujuću pravnu valjanost.
Mnogo je njih išlo za govrnicom iz vlasti i opozicije da iznesu svoja mišljenja i svoj sud oko izdate dozvole za gradnju MHN od strane Marinka Đorđevića, prvog čoveka za odeljenje za urbanizam , privredu i zaštitu životne sredine
Opozicioni odbornici su ga žestoko napadali, dok su iz vladajuće grupe stizale umereni tonovi sa dozom brige za Dadinčane i istinske želje da im se pomogne.
– Rešenje koje je dobio investitor za mogućnost početka izgradnje treće minihidrocentrale je protivzakonito i lice koje je potpisalo to rešenje načinilo je pravni zločin. Investitor niukom slučaju nema pravne argumente da može raditi treću minihidrocentralu na Rupskoj reci. Prošli put kada je vas 35 odbornika iz vlasti izglasalo da se ne izda investitoru dozvola za gradnju, uveliko ste se hvalili kako je do zabrane došlo samo zahvaljujući vama. , A šta je sada ovo danas. Pre ne može, sad može. I zato ja odgovorno tvrdim da je sve ovo čist kriminal. Ljudi iz tog dela ostaće bez vode i reka će biti uništena. Vi ste doneli odluku da članovi veća ispitaju tu odluku i prošla su već tri dana što je bio dat rok. Pa gde je taj izvetaj većnika i zbog svega ovoga svi vi bićete saučesnici u ovom slučaju kada je u pitanju problem Rupske reke. Evo ja tražim da neko izađe i kaže da je sve ovo u redu i da nije protivzakonita. Neka izađe neko ako sme i kaže da je sve urađeno na način na pravno valjani način – izneo je svoj stav advokat Dragan Jović, kome sigurno ne manjka pravnog znanja, tražeći da se o ovome izjasne i odbornici ove sednice s obzirom da na dnevnom redu nije bilo te tačke koja se odnosila na probleme Dadinčana i gradnje još jedne MHN.
PREDSEDNIK SKUPŠTINE PROTIV PROBLEMA DADINCA NA DNEVNOM REDU
Predsednik skupštine Milan Jović bio je mišljenja da se ,,problem MHN u Dadincu” ne može naći kao tačka dnevnog reda, jer nije dostavljen traženi izveštaj od nadležne komisije i zbog toga ,,odbornici nemaju o čemu da se izjašnjavaju”.
Na predlog predsednika opštine Bratislava Petrovića, ipak, se o ovoj neuralgičnoj temi razgovaralo na ovoj 16.sednici i to u formi izveštaja.
Žarko Kostić kaže, da se mora zabraniti po bilo kojoj ceni izgradnja ove MHN.
– Moje mišljenje je da izglasamo odluku da se investitoru iz Kumareva zabrani izgradnja treće minihidrocntrale po ceni da moramo platiti kaznu. Ne bi nam to bilo prvi put, da plaćamo kazne i presude, jer takvom odlukom želimo da pokažemo našim ljudima da ih podržavamo u njihovim namerama da sačuvaju svoju reku koja je za njih od životnog značenja -.
Marinko Đorđević na sve optužbe i primedbe je odgovarao da je samo radio ,, u okviru zakona i važećih propisa”.
U jednom trenutku neko iz opozicije predloži da čelnici opštine posete ljude u Dadincu koji se danonoćno nalaze na barikadama u hladnim vremenskim uslovima i pored logorske vatre, koja ih ne može ugrejati i da im pruže ljudsku podršku.
Takva poseta u svakom slučaju bila bi blagorodna, jer vlast bi morala da uvek bude uz svoj narod i svoje ljude koji brane svoja ognjišta. Baš kao i major Dragutin Gavrilović u Prvom svetskom ratu kada je sa svojim ratnicima branio Beograd.
ŠTA KAŽE PREDSEDNIK OPŠTINE?
Predsednik Petrović govorio o prošlonedenom održanom protesnom mitingu ispred zgrade opštine.
– Prošli put kada je bilo protesnog mitinga, primio sam njihove predstavnike i otvoreno razgovarao u ovom aktuelnom problemu. Nisam se pojavio na mitingu jer sam smatrao da je to bio stranački miting opozicije i da meni nije mesto tamo, pogotovu što su izrečene na moj račun mnoge optužbe a uz to i više uvreda -.
Primedba od pojedinaca iz vlasti da protesna okupljanja imaju političku konotaciju, zbog prisustva pojedinih poslanika iz redova opozicija Žarko Kostić reče da je to ,,njihova obaveza da budu uz svoje narod”. Uostalom ,,Ćuta” je predsednik Odbora za zaštitu životne sredine, dok Miodrag Gavrilović vuče korene iz vlasotinačkog sela Crnatova i poseduje kuću u Hajduk Veljkovoj ulici, a tu su bili i dvoje leskovčana Nebojša Cakić i Jelena Milošević, koja je sada živi u Nišu” -.
GLASAO SAM PROTIV IZGRADNjE MHN I OSTAJEM PRI TOM STAVU
On nema dlake na jeziku. Što mu na um, to mu na drum. Takav je jednostavno batulovčanin Boban Pešić koga svi zovu ,,Pašteta”.
– Aman ljudi, prošli put, svi smo glasali protiv izgradnje minihidrocentrale na Rupskoj reci. Zar sada treba da glasamo suprotno. E, ja neću. A neću, jer to bi bilo neljudski prema svim tim ljudima koji se snabdevaju tom vodom za piće i ona im je od životnog značaja – reče sa skupštinske govornice ,,Pašteta”, po stranačkom opredeljenju naprednjak.
(Ne)opredeljeni članovi SNS
BIJE GA AL MU NE DAVA DA PLAČE
Kad smo bili dečaci sa cepenim gaćama i pocepanim opancima znali su naši roditelji dobro da nas istepaju ako bi smo nešto zgrešili.
Tako, otprilike je i danas, kako rekoše pojedini iz vladajuće partije. Glasali bi oni svi ,,protiv” izgradnje MHN, i to govore šapatom i u krugu svojih najbližih. Jer dobili bi tepanje a ne bi smeli da viju.
A kad bi bilo anonimne ankete ?
Zna se.
Svi bi bili:
,,PROTIV” !!!
Ovovremenska i ovodanašnja (NE)ISKRENOST.
Vlastimir Stamenković