BEOGRAD
Oblici neposrednog učešća ne donose konkretne rezultate i dejstva, vlast u opštini koncentrisana je u rukama predsednika opština, a javna imovina ne služi svrsi ili se neopravdano otuđuje.

Lokalna samouprava
Iako Ustav građanima garantuje pravo na lokalnu samoupravu, u praksi oni imaju malo uticaja na donošenje odluka u svojoj zajednici. Opštine znatno zavise od odluka viših nivoa vlasti, kontrola trošenja javnog novca je onemogućena, a javna preduzeća i ustanove su izloženi partijskom zapošljavanju. Oblici neposrednog učešća ne donose konkretne rezultate i dejstva, vlast u opštini koncentrisana je u rukama predsednika opština, a javna imovina ne služi svrsi ili se neopravdano otuđuje.
Građani žele da uređuju sopstveno okruženje i odlukama podižu kvalitet života u svojoj zajednici. Međutim, odluke se najčešće donose bez njihovog stvarnog učešća.
Zbog toga ćemo građanima omogućiti da u svojim mesnim zajednicama neposredno donose obavezujuće odluke o pitanjima koja utiču na njihovo okruženje, a da odbornike biraju po imenu i prezimenu. Izvršna vlast postaće kolektivna, a njen rad javan. Novac će pratiti nadležnosti, a javna imovina služiće potrebama građana. Zapošljavanje i napredovanje zasnivaće se na stručnosti i javnim konkursima, a rad uprava će se ocenjivati prema uslugama koje građani dobijaju. Decentralizaciju ćemo povezati sa stabilnim finansiranjem kako bismo poboljšali uslove života u svim delovima zemlje.
Odbornici po imenu i prezimenu
Građani često ne znaju ko ih predstavlja u opštini i kome da se obrate za problem u svom kraju. Zato uvodimo većinski dvokružni sistem izbora odbornika. Svaka izborna jedinica, sa približno jednakim brojem birača, biraće u dvokružnom većinskom izbornom sistemu jednog predstavnika po imenu i prezimenu. Time jačamo vezu odbornika ili odbornice sa njihovim krajem i odgovornost prema biračima, a lokalnim i nezavisnim kandidatima dajemo priliku da podršku stvaraju neposredno u zajednici. Odbornici će najmanje jednom godišnje podnositi izveštaj na otvorenom sastanku sa svojim biračima.
Mesne zajednice i formalni zborovi građana
O parkovima, igralištima i seoskim putevima, rasveti, uređenju ulice, vrtića i drugim sličnim pitanjima građani danas mogu da upućuju zahteve, ali konačne odluke ostaju udaljene od njih. Zato će građani u svim mesnim zajednicama dobiti pravo da direktno na formalnom zboru donose obavezujuće odluke o zakonom određenim lokalnim poslovima i korišćenju novca koji im je za to obezbeđen. Savet mesne zajednice, koji građani na zboru biraju i mogu da opozovu, postupaće po njihovim odlukama, a opštinska uprava će obezbeđivati stručno i zakonito izvršenje. Za značajne promene u naselju, poput prenamene zelenih površina i seče drvoreda, uvešćemo pravo prethodne saglasnosti formalnog zbora u zakonom uređenom postupku.
Zagarantovana sredstva mesnih zajednica i gradskih opština
Odluke građana na zboru mogu biti sprovedene samo ako građani, odnosno mesne zajednice znaju kojim sredstvima raspolažu. Danas, uloga mesnih zajednica i gradskih opština potpuno je obesmišljena nepostojanjem garantovanog minimuma. Zato ćemo zakonom garantovati najmanji godišnji iznos sredstava za svaku gradsku opštinu i svaku mesnu zajednicu, prema objektivnim kriterijumima. Za razvojne projekte koji obuhvataju više mesnih zajednica – poput zajedničkih kulturnih centara, velikog parka, biciklističkih staza i drugih sličnih projekata – u budžetu će biti izdvojena posebna sredstva, a o tome koji će se projekti finansirati odlučivaće neposredno građani na formalnim zborovima mesnih zajednica. Prostorije mesnih zajednica ostaju u javnoj svojini, a mesne zajednice dobijaju trajno i besplatno pravo da ih koriste i njima upravljaju, uz zaštitu od samovoljnog oduzimanja i prenamene.
Reforma lokalne izvršne vlasti
Kada se lokalna vlast svede na jednog čoveka, skupštinski nadzor lako postaje formalnost. Izvršna ovlašćenja predsednika opštine odnosno gradonačelnika i opštinskog odnosno gradskog veća biće preneta na resorne odbore koje bira, nadzire i razrešava lokalna skupština. Odbori će samostalno i kolegijalno odlučivati u svojim oblastima, uz jasna zaduženja i javne podatke o tome ko je kako glasao i ko sprovodi odluku. Jedinstvenom stručnom upravom rukovodiće načelnik izabran na javnom konkursu, uz garantovanu profesionalnu nezavisnost. Broj i obim resora prilagodićemo veličini opštine, uz prethodnu procenu troškova i kapaciteta.
Nacionalna strategija decentralizacije
Prenos lokalnih poslova nema smisla ako za njih nisu obezbeđeni novac i ljudi. U prvoj godini usvojićemo Nacionalnu strategiju decentralizacije, uz učešće lokalnih zajednica i javnu raspravu. Ona će utvrditi koje se odluke i poslovi prenose bliže građanima, rokove i trajne izvore finansiranja. Ojačaćemo gradske opštine i regionalnu saradnju gradova i opština u pružanju usluga, uz posebnu podršku nerazvijenim sredinama. Svaki prenos poslova pratiće odgovarajuća sredstva i stručna podrška.
Lokalna imovina i javna dobra
Lokalna infrastruktura u opštinama propada, a prostori koji postoje često nisu dostupni građanima, jer o njihovom korišćenju odlučuju komercijalni interesi i političke veze umesto potreba zajednice. Svaka opština biće dužna da izradi potpun javni registar svoje imovine, koji će biti javno dostupan, kao i da odredi statutom listu dobara koja se ne mogu prodati, dati u dugoročni zakup radi promene namene, niti trajno prenameniti (poput komunalne infrastrukture, parkova, vrtića, ambulanti, biblioteka, sportskih objekata, prostora mesnih zajednica, socijalnih stanova). Svi ugovori o zakupu biće predmet revizije, a budući ugovori će sadržati jasne klauzule o raskidu ugovora i povratku imovine u javno upravljanje usled neispunjavanja obaveza.
Departizacija zapošljavanja u javnim preduzećima i ustanovama
Zapošljavanje u lokalnim javnim preduzećima i ustanovama jedan je od glavnih mehanizama partijske kontrole na lokalu i poluga za ucenjivanje. Posledice su odsustvo stručnih i operativnih radnika, kao i odanost partiji umesto javnom interesu. Direktori i članovi nadzornih i upravnih odbora biraće se putem nezavisne komisije i neće smeti da budu funkcioneri političkih stranaka. Postojaće obavezan javni konkurs za svako radno mesto, a svako preduzeće i ustanova jednom godišnje objavljivaće kadrovski plan i sistematizaciju radnih mesta. Poseban prioritet biće zaštita zaposlenih od političkih pritisaka, kroz uspostavljanje anonimnog kanala za prijave i zaštitu uzbunjivača.
