LESKOVAC
Savremenici smo rasta globalnih temperaturnih rekorda koji su sve izraženiji iz godine u godinu sa strepećim izgledima za veličinu budućih klimatskih promena i njihovih posledica, kaže dr Nebojša Veljković , eksper EPUS-a Leskovac, i dodaje da su “ekstremni vremenski i klimatski događaji bez presedana – toplotni talasi, suše, iznenadne poplave koje su zahvatile gradske ulice više nisu priče iz udaljenih zemalja monsunskog podneblja, već su stvarnost u Evropi i na Balkanskom poluostrvu”.
” Da su globalno zagrevanje i klimatske promene realnost koja će se nastaviti bilo je pogotovu jasno posle objavljene analize podataka za 2019. godinu. Merenja Republičkog hidrometeorološkog zavoda su pokazala da je ta godina bila najtoplija na celoj teritoriji Srbije od 1951. od kada postoje dovoljno kvalitetna organizovana merenja za celu zemlju. U slučaju Beograda, 2019. je bila najtoplija od 1888. od kada postoje merenja na stanici u Karađorđevom parku. Prethodno najtoplija godina je bila 2018. koja je „ispustila” prvo mesto samo posle godinu dana. Od 15 najtoplijih godina u Beogradu, 13 je zabeleženo od 2000. godine. Služba Evropske unije za praćenje klimatskih promena Kopernikus (Copernicus) objavila je da je temperatura od juna do avgusta ove godine bila za skoro stepen viša u odnosu na isti period između 1991. i 2020. godine, čime su premašeni raniji rekordi izmereni 2010. i 2018. godine.
Vrelo leto u Srbiji 2021. godine je iza nas, a pri njegovom kraju su zabeležene temperetaure značajno iznad proseka za sredinu septembra. Srbija je peta najtoplija država na evropskoj ovogodišnjoj letnjoj listi. Čak su i na višim nadmorskim visinama zabeležena odstupanja u broju letnjih dana, a to su dani kada je dnevna maksimalna temperatura iznad 25°C”, objašnjava Veljković.
” Na Zlatiboru je zabeleženo 22 letnja dana više nego što je prosek za ovu planinu. Suočeni smo sa klimatskim promenama, toga postaje svesna naša javnost i sve je manje skeptika. Istovremeno jačaju napori stručnjaka, nezavisnih organizacija i nevladinog sektora da se ukaže na značaj ublažavanja i prilagođavanja na posledice klimatskih promena. Upravo projekat EKO-SISTEM – program osnaživanja mreža udruženja građana koje se bave zaštitom životne sredine ima za cilj podizanje ekološke svesti i potrebe delovanja u cilju ublažavanja i prilagođavanja na klimatske promene”, potencira Veljković.
Ovaj projekat sprovodi Mreža EPuS-a – MEPuS koju predstavljaju: EPuS-Leskovac, EPuS-Valjevo, EPuS-Kraljevo, EPuS-Kruševac, EPuS-Sremska Mitrovica i EPuS-Beograd a Veljković objašnjava da se “teritorijalni obuhvat projekta odnosi na područja koja pokriva ovih šest organizacija, područje Jablaničkog, Kolubarskog, Raškog, Rasinskog, Sremskog okruga i Grada Beograda”.
EPuS-Leskovac je koordinator projekta i izrađuje strateški plan delovanja – dugoročni opšti plan akcija u oblasti ekološkog razvoja za organizacije koje čine mrežu Evropskog pokreta u Srbiji.
Ovaj dokumenat, čija je radna verzija završena, sadrži analizu sektora klimatskog uticaja – biodiverzitet u zaštićenim područijima; šumski ekosistemi i poljoprivreda; vodni resursi; i zdravlje. Sektori klimatskog uticaja obuhvataju područja interesovanja za koja su se opredelile organizacije civilnog društva i neformalne grupe koje su uzele učešće u anketi, a čiji članovi će nastaviti angažovanje u projektu. U strateškom planu su aktivnosti/angažovanja članica mreže EPuS-a i OCD učesnica projekta usklađeni sa aktivnostima definisanim u sklopu paketa mera iz Strategije održivog urbanog razvoja Republike Srbije do 2030. godine (2019).
Strategija predviđa detaljno razrađivanje u trogodišnjim akcionim planovima za sprovođenje, koja je poštovana u našem planu, a odnosi se na deo državne strategije „PAKET MERA: Ublažavanje klimatskih promena unapređenjem kvaliteta svih parametara životne sredine i prilagođavanje na klimatske promene i uspostavljanje sistema reagovanja u rizičnim i udesnim situacijama u urbanim naseljima“.
“Klimatske promene su globalni problem koji probija okvire naučnih disciplina, državnih granica, ideologija i politika. Kako je Al Gor u svom bestseleru Naš izbor – Putevi rešavanja klimatske krize (2010) napisao može biti moto naše strategije:
Naivno je, isto tako, stavljati teret rešenja na pleća pojedinaca. Da bi smo pobedili klimatsku krizu, moramo da prihvatimo nužnost združenog globalnog delanja. Svako od nas kao pojedinac, naravno, ima u tome svoju ulogu, i stoga su radnje koje preduzimamo u svojim životima, domovima i na poslu, od izuzetnog značaja. Te radnje imaju smisla, one osnažuju nadu i istrajnu posvećenost koja je neophodna za uspeh. Ali ne smemo da ostanemo na zameni sijalica i prozora. Moramo da promenimo svoje zakone i strategije. Pojedinci kojima je stalo da postanu delovi rešenja moraju da ispolje građansku aktivnost u zalaganju i borbi za nove zakone i ugovore koji će na kraju dovesti do neophodnih globalnih rešenja”, kaže Veljković.