LESKOVAC
Predsednik Gradskog odbora Nove Stranke Bratoslav Stamenković postavlja pitanje odgovornosti političara, koji su bili na vlasti u proteklim godinama, za situaciju sa leskovačkim Sajmom.
“U vreme prodaje Sajma presednik skupštine bio je (Goran) Cvetanović, predsednik opštine (Gojko) Veličković I ne mogu da kažu da je prethodna vlast izvršila privatizaciju. Svi su bili savremenici ove privatizacije i svi snose odgovornost za to da je ovaj prostor doveden u ovakvo stanje. Posebno osuđujemo nastup gradonačelnika u vezi sajma I predloga Delte. Iako je bio najupoznatiji sa svim detaljima, namerno je zavaravao javnost koja je pokrenula inicijativu da se spreči rušenje okruglog paviljona, svojim izjavama o tome da će se tu zaposliti 1000 leskovčana, da će za stalno dobiti posao između 200 I 300, da će se izgraditi to I to, da bi na kraju izašao sa informacijom da je direkcija poslala negativan odgovor Delti, što opet treba proveriti“, kaže Stamenković.
„ Sada već možemo da stanemo iza toga da bi bio zločin srušiti okrugli paviljon, i uništiti parkovsku okolinu i poseći drveće. Nigde u svetu se parkovske površine ne diraju, jer su one pluća grada i oplemenjivač životnog okruženja i nigde se obeležja grada ne ruše i uništavaju. Po nama je zločin bio i što je taj objekat i kompleks prodat, jer nakon prodaje se radilo na tome da se taj prostor umrtvi i grad dovede do situacije da se nešto radi po svaku cenu.
Cela ova priča navodi na pomisao da postoje elementi korupcije I podseća na slučaj Luke Beograd. Za ovaj slučaj i bilo kakvo dalje narušavanje ovog prostora će biti odgovoran grad, izvršni organi, skupština grada i uprava za urbanizam i izgradnju grada. Grad ima mehanizme da usmeri dalje urbanističko rešavanje tog prostora. Po trenutnom urbanističkom planu tu nije predvidjena izgradnja stambeno poslovnih objekata. Takav zločin im Leskovčani neće oprostiti nikada ukoliko daju saglasnost Delti.
I ako se to desi, to je onda sprega političara i mafije. Sa druge strane objekat koji nije u funkciji i koji sve više umesto da ostane urbani simbol grada, podseća na javni WC i ruglo mora da se stavi u funkciju. Što se tiče montažnih objekata, koji služe kao magacini, to pod hitno treba izmestiti na periferiju grada. Nigde objekti ovakvog tipa nisu u centru grada. Ne slažemo se takodje da neko daje paušalne ideje tipa pijace u okruglom paviljonu, ali mora se dati šansa i rokovi vlasniku objekta da da više predloga adaptacije tog prostora i objekta i izmene njegove namene, naravno da to njemu bude ekonomski isplativo, ali da konačnu odluku da javna rasprava o predlozima koje je vlasnik dao.
Grad treba da definiše osnovne preduslove kroz plan regulacije tog prostora, a da se sledeći korak preda vlasniku, odnosno investitoru kroz iznalaženje ekonomski isplativog rešenja. Ne može privatna kompanija da odredjuje interes grada i urbani plan grada. Ona gleda samo profit i to im je glavni cilj“, rekao je Stamenković.
Kompletan intervju u štampanom izdanju leskovačkog nedeljnika „Nova Naša reč“ sledećeg petka.