Šta će tačno da se rekonstruiše u leskovačkoj bolnici u drugoj fazi za 38,3 miliona evra?

LESKOVAC

Izvođenje građevinskih radova na rekonstrukciji glavne zgrade Opšte bolnice u Leskovcu – 2. faza koštaće 38 380 496 evra.

Ovo je cifra od koje se većini građana zavrti u glavi ali, to piše u ugovoru koji se sklopljen sa grupom sledećih izvođača: GAT DOO NOVI SAD, M Enterijer Gradnja doo Beograd-Voždovac, MODULOR DOO BEOGRAD, PREMIJUS D.O.O. BEOGRAD-ZEMUN, DHC INŽENjERING DOO BEOGRAD – ZVEZDARA

Šta će se tačno da se radi tokom ove druge faze rekonstrukcije leskovačke bolnice, pitali smo direktora ove ustanove dr Nebojšu Dimitrijevića. Evo njegovih odgovora.

Dimitrijević: Odabran je izvođač radova, otišao je zahtev za saglasnost prema Direkciji za imovinu Srbije koja je vlasnik Opšte bolnice. Oni su poslali dopis Ministarstvu finansija da odobre sredstva, s obzirom da je takav postupak, i kad to obaveštenje stigne ostaje da se u dogovoru dinamika radova sa izvođačima radova, kojih ima više.

Radiće se kompletno unutrašnje uređenje bolnice, počev od vodovoda, kanalizacije, podova, biće apartmanski tip bolnice, svaka soba će imati poseban sanitarni čvor i kupatilo, potpuno se menja koncepcija rada, sistem grejanja se menja, nećemo se više grejati na mazut, prelazi se na ekološko gorivo, hoće li to biti gas ili sečka to će reći stručnjaci. Gas je stigao u podstanicu. Sterilizacija se menja, hirurški blok se kompletno renovira, prave se nove hirurške sale, sistem ventilacije se pravi, pravi se sistem za hlađenje, biće centralna klimatizacija… Bilo je puno primedbi i sa time se potpuno slažem da su bile jako visoke temperature po sobama, a mi nismo imali uslove da svuda postavimo klime, trebalo bi više struje, a onda ne bi sistem izdržao. Biće prijatniji boravak u bolnici, ako je boravak uopšte u bolnici prijatan. Menjaju se i kreveti, noćni ormarići, podovi, elektrika…

Znači radi se kompletna i temeljna rekonstrukcija, tako da će to biti jedna evropska bolnica, a imao sam prilike da sa stručnjacima pogledam čitav projekat. Biće to bolnica za primer koju posle samo treba da održavamo i da pokušamo da je sačuvamo. Ono što će biti veliki problem koji sam uočio i koji znam, ali tehnički nisam mogao da predvidim je problem urgentne medicine, laboratorije i dijagnostike. Kada je bolnica napravljena 1974. imala je jedan rendgen aparat i jedan aparat u laboratoriji i nije imala urgentnu službu. Sada sve to imamo, ali je potpuno neuslovno, na isti ulaz ulaze pacijenti i za dijagnostiku, i na urgentno, laboratoriju, sanitetska vozila koja voze hitne slučajeve. Sad će biti poseban ulaz gde će samo sanitet ulaziti, a s druge strane će se napraviti jedna normalna čekaonica za laboratoriju, gde će pacijenti moći da sednu i da na ekranu vide kada će doći na red, kada će moći da mu se uzme krv… Kad se prijavi dobiće redni broj, a to se odnosi i na dijagnostiku, nešto smo tamo već uradili, a stigao je i jedan fantastičan skener, koji radi celo telo za 18 sekundi, a skener glave 3-4 sekundi. Znači, zračenje je minimalno. Upravo se montira nov rendgen, montiraće se u narednih mesec dana još jedan skener i digitalni rendgen, tako da ćemo imati kompletnu digitalizaciju. Računam na osnovu dogovora sa kancelarijom da ćemo dobiti i nov digitalni mamograf, jer su oba u kvaru na žalost naših sugrađanki. Opravke su jako skupe za njih… Nadam se, s obzirom na krizu izazvanom dešavanjima u Ukrajini, da će novac stići i da ćemo moći sve to da kupimo. Znate, ako treba da radite snimanje skeleta na gama-kameri u Nišu čekate 6-8 meseci. Slično je i čekanje na magnet…

A mi ćemo to raditi ovde za naš i Pčinjski region, za severno Kosovo i Kosovsko Pomoravlje. Naši lekari su već završili edukaciju, najviše u Beogradu, gde su bili po 2-3 meseca, da nam se ne bi desilo da dobijemo magnetni skener, a da nema ko da radi na njemu. Neće biti više ni čekanja kao do sada, jer će sve ambulante biti tu, lekari će dolaziti pacijentima na noge spajanjem Doma zdravlja i bolnice. U toj reorganizaciji službe hitne medicinske pomoći i urgentno će otpriliike drugačije biti konceptuirane. Lakši slučajevi, koji ne spadaju u urgentne stvari će se sagledati u službi hitne medicinske pomoći, a oni koji zahtevaju brzu intervenciju će biti ovde kod nas. Jedna od ideja je bila, a da li ćemo je ostvariti ne znam, da angio-salu spustimo dole, da intervencije radimo odmah, a ne da pacijent ide na peti sprat. To je jako važno zbog onog „zlatnog sata“, da ako dođe pacijent sa infarktom možemo da ga u narednih 15 minuta uvedemo u salu i uradimo stent ako je to potrebno ili neku drugu intervenciju… Imaćemo 6-7 lekara na tom odeljenju, jer još dva završavaju specijalizaciju, što je sasvim dovoljno da pokrijemo rad od 24 časa.

JUGpress: Hoće li radovi zahtevati izmeštanje pacijenata i kako će to biti rešeno?

Dimitrijević: Sigurno će biti otežano i za pacijente i za nas, ali ja molim pacijente samo da budu strpljivi. Što se menadžmenta bolnice tiče, sigurno ćemo se potruditi da to bude završeno u roku, a planirano je da kompletna rekonstrukcija bude urađena za dve ipo godine. Svo to vreme ćemo raditi u smanjenom obimu, jer prosto nećemo imati gde da radimo. One pacijente koji su hitni i urgentni radićemo ovde, a ono što ne možemo imaćemo sastanke sa Niškim kliničkim centrom, videćemo i sa Vranjem, sa okolnim bolnicama, da i oni preuzmu neke naše pacijente, ili da, eventualno, naši lekari odu da rade kod njih kako bi mogli da zbrinemo i naše pacijentne. Tražićemo pomoć i od ministartsva kako bi pacijenti što manje trpeli, jer su oni već imali problema zbog korone, a sada i zbog rekonstrukcije da se prave liste čekanja, kao što slučaj pravljenja listi čekanja na proteze kolena, kuka… Mi tu skoro godinu dana nismo ništa radili, a oni ljudi koji nisu imali tegoba sada nam dolaze i ne mogu da hodaju, dolaze u kolicima, jer nisu mogli da se operišu. Sada pokušavamo da to nadoknadimo, imamo 3-5 operacija dnevno, čak i subotom, kako bi taj spisak što više i brže smanjili. Mi moramo da radimo, a na to nam i drugi ukazuju, na to da povećamo ljubaznost pojedinog osoblja. Znate, vaš prvi dodir je najčešće na urgentnom odeljenju, a niko tamo nije došao zato što voli, nego zato što ima problem, tegobu i očekuje pomoć. Pokušaćemo da tu službu ojačamo i kadrovski, a ljude koji ne zaslužuju da budu tu ćemo pomeriti. Mi imamo iskusne tehničare, sestre, koje su jako ljubazni i stručni. Ne znači da kad je neko mlad da je i ljubazan, to se najčešće donosi iz kuća. Opet, postoji sistem nagrađivanja i kažnjavanja. Ja sam većinom ljude nagrađivao, vrlo malo sam kažnjavao, ali mislim da je i to greška i da ću u narednom periodu morati da više kažnjavam ako neko ne radi svoj posao. Ovde smo zbog pacijenata, a ne zbog nas. Svako kad je bolestan je razdražljiv, naročito kada ima jake bolove, i još treba i mi da ga malo poguramo i imamo reakciju pacijenta i problem. Pacijent može da bude kakav hoće, on ima svoju zdravstvenu knjižicu i dolazi kod nas po uslugu koju je platio na ovaj ili onaj način. Naša je obaveza da ga lečimo i za to smo plaćeni. U ovom trenutku daleko smo od toga da se upoređujemo sa Amerikom i evropskim zemljama, ali u odnosu na sve ostale profesije, moje je mišljenje da lekari i medicinsko osoblje nisu nikad imali veće plate. Ako se nekome ne sviđa, ako ja mogu da nađem bolje plaćen posao, niko mi ne brani da odem odavde.

SPECIJALIZACIJE

JUGpress : Da li je problem sa nedostatkom lekara za specijalizacije rešen?

Dimitrijević: Mi u ovom trenutku imamo preko 80 ljudi na specijalizaciji. 25 lekara je primljeno od strane predsednika države Vučića i ministra Lončara, oni će za neki dan dobiti ugovore za satlno i biće poslati na specijalizaciju. Znači, imaćemo preko 100 ljudi na specijalizaciji. Mi nemamo ni jednog lekara koga smo primili za stalno, a da ga nismo poslali na specijalizaciju i to je dugoročno razmišljanje. Kada pričamo o specijalizacijama, govorimo o specijalistima za 2027. i 2028. godinu, jer 4-5, pa i 6 godina treba da se isškoluje jedan lekar, zavisi koja je specijalizacija. Sticajem okolnosti, pojedina odeljenja, kao što je oftamologija je ostala sa dva lekara koja vrše operacije, što je jako malo. Imamo dva lekara na specijalizaciji koji su zbog korone morali da sve to prekinu i sada će nastaviti. Dakle, umesto da završe i počnu da rade, oni će sada još godinu dana sve to produžiti. To je problem koji je nastao svuda, ne samo kod nas. Ne našom krivicim smo tako dobili vakum, da nam negde fale lekari. Na nekim službama imamo dovoljno lekara, anesteziologa imamo 18, jer su nam u jednom trenutku falili, pa smo ih dovoljno iškolovali, da smo mogli da pomognemo i Niš i Kruševac. Svi specijalizanti su mladi ljudi, jer smatram da treba da se školuju dok su mladi, da završe sa nekih 30-ak godina i onda kod nas rade narednih 20-25 godina. Nama nijedan lekar nije napustio bolnicu i otišao u inostranstvo, dok smo takvih slučajeva imali među sestrama i tehničarima.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare