Srednjoškolci iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine u zajedničkom projektu

NIŠ

Učenici Ekonomske škole iz Niša tokom školske 2020/21. godine učestvovali su u mnoštvu međunarodnih projekata, a upravo, iako je raspust zvanično počeo, završavaju jedan  ozbiljan i ambiciozan  iTvining  projekat “Paleografski ambasadori – Međunarodni dan maternjeg jezika 2021. godine “,  u kome učestvuje deset škola regiona. Osnovna ideja projekta je bila da učenici pripadnici različitih kultura promovišu svoje maternje jezike na inovativan način i da pri tome nauče kako da očuvaju svoje jezičko i kulturno nasleđe, kao i da upoznaju i poštuju jezike i kulturu regiona.

 Ekipu ekonomista čine  Anđela Marinković, Iva Igić, Mila Jovanović, Jana Cekić, Isidora MIlosavljević, Maja Milošević, Martina Miskeljin, Tamara Stojanović, Natalija Pavković, Krstić Anđela, Milica Mladenović, Natalija Stanković, Dragana Cvetković, Milica Rajković, Antonio Pavlović, Branko Milenković i Dimitrije Miljković, pod mentorskim vođstvom Olivere Arizanović, profesorke srpskog jezika i književnosti.

                                Ovaj iTvining projekat je nastavak saradnje Ekonomske škole sa OŠ “Drežnica” iz Mostara, iz Bosne i Hercegovine, čija je profesorka Edita Kevro i pokretač projekata, Ivankom Tomić iz  OŠ “Pavao Belas”, iz Republike Hrvatske, Aidom Petrovskom iz OOU „Dimitar Miladinov“, iz Skoplja, iz Republike Makedonije, ali i početak rada sa novim saradnicima iz Hrvatske, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Albanije i Srbije.

                              “Realizacija projekta je utemeljena na zajedničkim aktivnostima kroz koje su učenici na kreativan način pristupili upoznavanju sa jezicima saradnika na projektu. Na nastavnom programu i planu utemeljen pristup temi omogućio je učenicima razvoj kompetencija timskog i istraživačkog rada, veštine prezentovanja i rada u veb alatima, a nastavnici su bili u prilici da aktivnosti u vezi sa obeležavanjem Međunarodnog dana maternjeg jezika pokažu i na iTvining platformi. Tokom projekta je održano na desetine onlajn sastanaka, ali je akcenat na 18 radionica i predavanja koja su u sklopu projekta održali eminentni stručnjaci, univerzitetski profesori i kulturni radnici iz Srbije, Makedonije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine”, kaže Olivera Arizanović, nastavnica srpskog jezika i književnosti Ekonomske škole iz Niša.

                        Predavači iz Srbije su bile dr Milanka Stankić, iz Subotice, koja je održala  predavanje na temu „Savo Mrkalj – zaboravljeni reformator ćirilice“. Docent dr Jelena Stošić, sa Departmana za srbistiku Filozofskog fakulteta u Nišu,  a tema radionice koju je ona držala je  “Uvod u paleografska istraživanja” i docent dr Mirjana Bojanić Ćirković, takođe sa Departmana za srbistiku Filozofskog fakulteta u Nišu, koja je na svojoj radionici govorila na temu „Književna linija ‘frajerskog jezika'ˮ.

                                    “ Iskustvo i susret sa učenicima i nastavnicima iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Srbije bilo jako prijatno. Čestitala je svim autorima i učesnicima na osmišljavanju i realizaciji ovakvog projekta koji povezuje učenike i nastavnike sa različitih područja. Ovo pravi primer kako treba da izgleda saradnja”, naglasila je dr Mirjana Bojanić Ćirković  koja je bila gost projekta.

                           Svi mi, učesnici projekta, smo izuzetno zahvalni našim divnim gošćama predavačima na saznanjima koje smo stekli i podršci koju su nam pružile, a naročitu zahvalnost im upućujemo mi koji činimo tim Ekonomske škole iz Niša. Bila je ovo saradnja kroz koju se napreduje, a nadamo se i nastavku, ističe Olivera Arizanović  iz Ekonomske škole u Nišu.

                            “Zahvaljujemo se i svim ostalim predavačima, gostima na projektu, koji su učesnicima približili paleografiju,  filologiju, lingvistiku, istoriju jezika i kroz istoriju najznačajnije poslenike, koji su na tim poljima dali doprinose u srpskom, makedonskom, hrvatskom, bosanskom i albanskom jeziku”, dodala je Arizanović.

                                   Svi učenici su bili aktivni tokom radionica i vrlo motivisani za rad na gejmifikaciji i digitalnoj prezentaciji naučenog. Tokom projekta je nastala bogata kolekcija kreativnih digitalnih formi u vezi sa obrađenim temama.

                                  “Učenici su kroz istraživački rad u parovima  i grupama prikupljali podatke o najstarijim spomenicima, pismima, istoriji jezika, najznačajnijim autorima i utemeljivačima pismenosti i predstavljali svoja saznanja na inovativan način koristeći se veb alatima. Forme su sami birali i dogovarali se u vezi sa njima. Bili su izuzetno motivisani da pitaju i saznaju, kao i da ovladaju veb-alatima”, kaže Olivera Aruzanović .

                                  Prijali su im sastanci kojih je bilo i po 4 do 5 nedeljno jer je to bio i vid druženja i nadomeštaj nedostatka socijalnih kontakata tokom pandemije. Impresije u im izuzetno pozitivne u vezi sa ovakvim vidom učenja.

                                  “Naročito im je bilo zabavno da igraju igrice i kvizove saradnika na projektu, ali i da sami naprave što kreativnije. Karakteristike  iskustvenog učenja su im postale potpuno jasne, planirali su proces rada po fazama, učestvovali u organizaciji onlajn sastanaka, pripremali i držali uvodne reči za goste predavače, primenili su metode i strategiije koje prema Blumovoj taksonomiji podstiču mišljenje višeg reda, primjenjivali su naučeno u novim situacijama. Razvili su osećaj za razumevanje cilja i svrhe učenja, učili kroz učešće u konkretnim aktivnostima, samostalno zaključivali, bili efikasni u saradnji na rešavanju zadataka i problema. Učestvovali su u anketama i iskazali veliko zadovoljstvo zbog učešća u ovom projektu. Ovo je iskustvo koje se mora negovati i unapređivati u sledećim godinama”, smatraju svi njegovi akteri.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare