LESKOVAC
Šesta sednica Parlamenta privrednika Regionalne privredne komore Jablaničkog i Pčinjskog upravnog okruga održana je danas u leskovcu.
Državni sekretar ministarstva privrede Branimir Stojanović kaže da je prvenstveni cilj na ovoj sednici upoznavanje sa izmenama u programima koje je Ministarstvo privrede sa Razvojnom agencijom Srbije I Fondom za razvoj Srbije sprovodi.
„Određene procedure smo skratili, određenu papirologiju smo ukinuli. Sada je mnogo jednostavnije koristiti sredstva po programima koje ima i Fond i RAS, određene kamate su smanjene, a i sredstva smo povećali za određene programe, kao što je, recimo, program za opremu. Prošle godine smo za taj program imali 550 miliona, ove godine imamo milijardu dinara. Od ove godine kreće i program za koji će uskoro biti raspisan konkurs, a to je uvođenje malih i srednjih preduzeća lance dobavljača velikih multinacionalnih kompanija. Naša ideja je da time malim i srednjim preduzećima obezbedimo stabilno poslovanje, siguran rad, napredak i rast.“
U Leskovcu će državni sekretar Stojanović sa svojim kolegama i saslušati sve ono što privrednici ovog regiona imaju da kažu.
„Neki problemi muče sve privrednike, bez obzira u kom su regionu, ali su neki specifični. Upravo to želimo da saznamo, da čujemo koje su preporuke šta bi država trebala da uradi u narednom periodu, da unapredu ukupan poslovni ambijent. Svaka živa informacija sa terena je jako važna.“
Na pitanje zašto je sa teritorije Jablaničkog okruga subvencionisano samo jedno preduzeće, Gruner, Stojanović odgovara da konkretno ne može da kaže ništa za ovaj region, ali da što se tiče pristupa i mogućnosti korišćenja subvencija, ne postoji nikakva razlika između domaćih i stranih ulagača.
„Bilo je dosta domaćih kompanija koje su koristile te subvencije, ali to nije u onoj meri u kojoj bi mi želeli. Zato i vršimo jednu intenzivnu kampanju sa regionalnim komorama jer želimo da se što više naših ljudi upozna sa mogućnostima koje postojem, ali i da iskoriste te mogućnosti. Subvencije su najviše u regionima gde je najveća nerazvijenost. Što se Jablaničkog okruga tiče, verovatno interesovanje nije bilo dovoljno, jer se ljudima često čini da je to nešto komplikovano i teško. Zato mi to pokušavamo da sve to spustimo na teren i nadamo se da ćemo naredne godine imati bolje rezultate što se toga tiče.“
Stojanović je na pitanje šta će biti sa Simpovom firmom u Zubinom potoku, jer od toga živi najmanje 70 porodica, rekao da je Kosovo i Metohija kompleksna tema i da bi „o tome moga da priča tri dana”.
” Na ovom sastanku će Kosovo biti tema u jednom drugom kontekstu, a to su takse i štete koje naše firme trpe vezano za takse. Mi se ozbiljno bavimo time da vidimo koje su to štete koje naše firme pretrpele i na koji način ćemo se izborini u onom trenutku kada takse budu ukinute da ponovo na tom tržištu budemo prisutni i još prisutniji nego što smo bili ranije. Država ulaže ogroman napor da na jednom području koje je u stalno poluratnom i polukriznom stanju, se izbori da nešto formira i da radi. Ako vi mislite da je jednostavno organizovati proizvodnju na KiM, voleo bih da dođete, da budete prisutni i vidite koliko je teško i koliko imamo problema sa nerazumnim ljudima koji, na žalost, imaju instrumente vlasti, jer država Srbija nema svoje instrumente vlasti na tom prostoru, da nešto organizuje i nešto uradi. Naravno, imamo i planove i projekte vezano za organizovanje određenih privrednih aktivnosti na KiM,“ rekao je Stojabn ović.
On ni na ponovljeno pitanje šta će biti sa ovom fabrikom nije znao da odgovori.
U pomoć mu je priskočio generalni direktor Simpa Sladjan Disić.
” Velike se šanse da fabrika krene sa radom onog trenutka kada budu ukinute takse koje su privredne institucije na Kosovu i Metohiji uvele za robu i firme koje posluju iz centralne Srbije. Mi smo, nakon boravka predsednika Vučića na Kosovu prošle godine, uradili projekat obnove i rekonstrukcije i građevinskog objekta i opreme, konkurisali i dobili sredstva za rekonstrukciju kompletne fabrike. Poručili smo rezervne delove i iz zemlje i iz inostranstva, odabrali izvođače na građevinskom objektu. Međutim, ne može da se krene dok se ne ukinu takse jer nijedna roba i repromaterijali ne mogu da stignu dok se ne plati 100%. To znači da rekonstrukcija neće da košta 150 miliona, nego 300”, rekao je Disić.