Reforma javne uprave: Zapošljavanje i napredovanje javnih službenika mora da bude transparentno

BEOGRAD-LESKOVAC

Usvajanjem niza zakonskih akata u okviru procesa reforme javne uprave
u Srbiji u poslednjih nekoliko godina, promenjeni su uslovi pod kojima
možete da postanete javni službenik – kako na centralnom, tako i na
lokalnom nivou. Državna uprava krenula je sa primenom prakse i pravila
koje privatni sektor već ima.

Definisani su kriterijumi koje moraju da
budu ispunjeni u procesu zapošljavanja, kako bi građanima na usluzi
bili dobri službenici. O kakvim kriterijumima je reč pročitajte u nastavku.

Reforma javne uprave postavila je uslove da zapošljavanje i
napredovanje državnih službenika bude transparentno i objektivno, te
da odabrani kandidati moraju da poseduju određeno znanje, sposobnosti
i lične osobine potrebne za uspešno obavljanje poslova. Šta to u
praksi znači objašnjava Dragana Janković, pomoćnica direktora Službe
za upravljanje kadrovima, koja ističe da se proces selekcije sastoji
iz četiri faze kroz koje se proveravaju opšte i posebne funkcionalne,
kao i ponašajne sposobnosti kandidata. Drugim rečima, proverava se,
pored stručnosti, orijentacija ka učenju i promenama, sposobnost
izgradnje međuljudskih odnosa, digitalna pismenost, savesnost, dok se
u četvrtoj fazi selekcije sprovodi intervju pred komisijom.

Dragana Janković, pomoćnica direktora Službe za upravljanja kadrovima
zadužena za Sektor za odabir i razvoj kadrova (00.05.48 Ako imamo
efikasnog i motivisanog državnog službenika, onda one poslove koji su
u nadležnosti tog organa isporučuje brže, efikasnije i u perspektivi
omogućava bolji kvalitet života svakog gradjanina .

Zakonom su uspostavljena i osnovna načela karijernog službeničkog
sistema za zaposlene u organima autonomne pokrajine i jedinicama
lokalne samouprave. U okviru projekta koji je sprovodio Savet Evrope,
u saradnji sa Stalnom konferencijom gradova i opština i Ministarstvom
državne uprave i lokalne samouprave, aktivno učestvuje 50 opština., dodaje Janković.

U ukupnim aktivnostima projekta biće obuhvaćeno 170 gradova i opština u
Srbiji, kaže Tobias Flesenkemper, šef misije Saveta Evrope u Beogradu.

 “Ja lično verujem da, nakon što mnoge opštine obnove sastav svojih
opštinskih veća i na jesen novi opštinski odbornici zauzmu svoja mesta
nakon održanih lokalnih izbora – da će ovo biti dobar trenutak za nove
gradonačelnike i nove opštinske odbornike da kažu „Idemo sada u
sprovođenje preporuka koje su na stolu”. Ove preporuke, međutim, nisu
sačinjene u Strazburu ili ovde u Beogradu, u Kancelariji Saveta
Evrope. Ne, sačinili su ih stručnjaci na terenu, zajedno sa
stručnjacima za ljudska prava i ljudske resurse u gradovima i
opštinama, tako da imaju jak stepen „vlasništva“, u velikoj meri
zaista dolaze sa lokala; postoje zapravo prilagođeni planovi za svaku
opštinu i grad u Srbiji sa kojima radimo , podvlači Flesenkemper.

Projekat je u dva navrata finansiran iz sredstava Evropske unije i
Saveta Evrope – sa 2 miliona evra tokom 2016. i 2017. godine, a potom
duplo više tokom trogodišnjeg projekta koji je počeo 2018. godine – 4
miliona evra. Zakonskim rešenjima ispunjene su osnovne pretpostavke za
profesionalizaciju, depolitizaciju, karijerni razvoj, napredovanje u
službi i stručno usavršavanje na lokalnom nivou vlasti.

Prati
Obavesti me o
guest

2 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare
Bot
Bot
4 godine pre

Ja kad sam imao kompjuter i internet žuti su koristili digitron…

ha ha ha
ha ha ha
4 godine pre

Ha, ha, ha, ha,a zagrcnuh se, ahahahaha, pa i ovi primaju platu koju nisu zaradili, ne efektira ovo sto rade, kome sluzi to sto piskaraju i lupaju, kad to u Srbiji naorednjaka ne vazi.