BEOGRAD
(FoNet)
Više od milion ljudi u Srbiji nema osnovnu školu, prvi smo u Evropi po
broju funkcionalno nepismenih.
Druga zemlja u svetu po egzodusu mozgova i onda nam neko priča da se
ne vraćamo u prošlost, a tu prošlost nam je doveo u sadašnjost, rekao
je sociolog Ratko Božović u diskusiji Debatnog kluba „Šta nam je u
glavi“.
Božović je istakao da je problem Srbije što svi idu za vođom, a ne za
zakonom i da je uspostavljen autoritarni mentalitet.
Mi pripadamo manjini koja je na margini, javno mnjenje je bez
dijaloga. Imamo problem što nema slobode, a bez slobode nema istine.
Živimo u takvoj lažomaniji da nam se istina čini kao nešto nestvarno,
rekao je Božović.
Ekonomista Miodrag Zec ocenio je da su društva koja su uspostavila
kontinuitet i izgradila alogoritme društvenog života uspešna i vladaju
civilizacijom.
To je primer Kine. Da li je car ili Si Đinping, to je mandarinski
sistem. Mi Srbi, rekao je Zec, se borimo protiv kontinuiteta i svaki
naši izbori vode se parolama „promene, promene“.
Nisi rešio osnovnu dilemu – revolucija ili pravo. Rusi vole
autoritaran sistem i imaju Putina, a u Kini nije nasleđivanje, ali je
dril CK. Drugo pitanje na koji nisi odgovorio je da li hoćeš tržišnu
ekonomiju ili ne, rekao je Zec.
To je kao da uđeš u prodavnicu da kupiš cipele, ali nisi siguran da li
bi možda i papuče, pa zveraš okolo i izabereš šta je jeftinije, rekao
je Zec.
Kontinuitet je dobar ako znaš pravac, ali Srbija luta, rekao je on.
Predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti Vladimir Kostić ocenio
je da je Srbija podeljena „na ostrva koja se međusobno ne dodiruju“ i
između kojih nema dijaloga.
Kostić smatra da bi uloga institucija trebalo da bude u uspostavljanju
dijaloga, što je učinila i Akademija.
Onda su rekli da je SANU otvorila vrata za „drugu Srbiju“. Kakva je to
prva, a kakva druga, upitao je Kostić.
Zoran Gavrilović iz Biroa za istraživanje društvenih istraživanja
(BIRODI) rekao je da je ta organizacija radila istraživanja anomija,
odnosno osećaja besperpektivnosti, sa profesorima univerziteta,
sudijama i tužiocima i građanstvom.
U Srbiji je izražen taj osećaj besperspektivnosti, rekao je Gavrilović.
Anomičnost je naročito izražena kod mladih, rekao je Gavrilović i
naveo primer da 75 odsto ispitanika smatra da se ne zna ko govori
istinu u ovoj zemlji, as a tim stavom se slaže čak 91 odsto mladih od
18 do 29 godina.
Na pitanje o budućnosti života u Srbiji, optimističan stav ima 47
odsto ispitanika, ali samo svaki treći od 18 do 29 godina, rekao je
Gavrilović.
Ono što nas je „potopilo“ jeste odgovor jedne učenice srednje škole u
Boru „zašto bismo se borili protiv korupcije u zemlji u kojoj ne
želimo da živimo“, naveo je Gavrilović.
Novinar Đorđe Vlajić rekao je da je udruženje Debatni klub osnovano
kako bi se nadomestio nedostatak otvorene javne debate i kritičke
rasprave.
Direktorka Fondacije za otvoreno društvo Jadranka Jelinčić rekla je da
su podržali Debatni klub jer se i Srbija i svet suočavaju sa nečim što
se naziva „suženje javnog prostora“ za društvene aktere.
U Srbiji u protekle dve-tri godine to progresivno napreduje, što se
vidi kroz različite indikatore – slobodu medija, koliko jeste ili nije
neki javni prostor, trg, ulica ili dom kulture dostupan svakom
građaninu, rekla je Jelinčić.