U Narodnom muzeju u Leskovcu održana je promocija monografije Pet vekova Jašunjskog manastira Svetog Jovana Preteče. Monografiju, koja se sastoji iz dva toma, potpisuje troje autora Svetlana Pejić, Veroljub Trajković i Mira Ninošević.
U nju je utkan i rad mnogih saradnika, među kojima su i recezenti dr istorijskih nauka Ivan Becić i dr istorijskih nauka Dejan Antić.
Mira Ninošević direktorka Narodnog muzeja, rekla je da je prošlo pet vekova od podizanja manastira Svetog Jovana Preteče i Krstitelja.
„To je pet vekova odolevanja vremenu i prolaznosti, jubilej je kakav samo najznačajnije građevine u svetu beleže. Zato je Narodni muzej u Leskovcu uz pomoć Grada Leskovca, i Odbora za obeležavanje ove vekovnice pripremio niz programa kojim će pokazati da narod ovdašnji ume da poštuje i ceni svoja ishodišta i svoje korene. Pored žive reči Božije koja se svakodnevno čuje u pravoslavnim hramovima, najbolje i najduže sačuvane reči pohranjene su u knjigama, povesnicama koje poruku prošlosti trajno šalju i prenose u budućnost. Sa tom idejom rađena je i monografija Jašunjski manastir Svetog Jovana Preteče.“
Istoričar Ivan Becić ističe da je istorija vere i crkve na Balkanu nerazdvojivi deo istorije država, naroda, nacija, sukoba, kulture, posebnosti.
„Na području gde ne samo vera, već i veriospovest utiču na nacionalnu identifikaciju izazivajući etničko poreklo, svaki pokušaj da se racionalno objasne uzroci isticanja posebnosti nailazi na mnogo raznovrsnih problema. Hristijanizacija Srba bio je dugotrajni proces koji se završio tako što je najveći broj Srba prihvatio hrišćansku veru. Posebnu ulogu u istoriji hrišćanstva na Balkanu igrali su manastiri, koji su bili čuvari tradicije. Naročiti značaj imaju oni manastiri čiji su temelji bili na ostacima drevnih manastira i bili jedini pravi svetionik vere. Jašunjski manastir pripada upravo toj kategoriji manastira. Pet vekova manastira Svetog Jovana Preteče svakako je značajan jubilej koji treba iskoristiti i prezentovati javnosti na način na koji to ovakva svetinja zaslužuje.“
Becić je dodao i da ova monografija istovremeno predstavlja značajan doprinos proučavanju istorije crkve na prostoru južne Srbije, dajući duhovnosti važnu ulogu u očuvanju srpskog nacionalnog identiteta tokom viševekovnog bivstvovanja i borbi za opstanak u okviru Osmanskog carstva.
„Ova monografija je koncipirana tako da obuhvati prošlost od naseljavanja Srba na Balkanu“ kaže istoričar Dejan Antić i dodaje da „ona daje uvid u značaj hrišćanstva za istoriju srpskog naroda posebno obraćajući pažnju na leskovački kraj kao i na istoriju samih Jašunjskih manastira. U monografiji su obrađenja sva istraživanja koja su značajna za postojanje ovog manastira. Malo je naroda koji se mogu pohvaliti bogatim istorijskim nasleđem i malo je gradova koji se mogu ponsiti brojnim duhovnim i kulturnim vrelima ko što je to grad Leskovac. Napisana na oko 350 strana u koloru sa velikim brojem fotografija, skeniranih dokumenta, pisama, povelja i akata, monografija koju danas promovišemom Jašunjski manastir Svetog Jovana Preteče od 1517. do 2017. godinem predstavlja značajno delo za istoriju duhovnosti juga Srbije.“
Antić je svoje izlaganje završio preporučivši svima da pročitaju monografiju, a autorima da nastave da pišu u istom ritmu, da stvaraju dela koja će biti na ponos ovog grada i ovog dela Srbije.