BEOGRAD
(FoNet)
Nezaposlenost mladih
u Srbiji je 48,1 odsto, a najveća stopa nezaposlenosti je
među omladinom od 15 do 24 godine, rečeno je danas na
otvaranju Nacionalnog dijaloga za podsticanje zapošljavanja
mladih u organizaciji Nemačke organizacije za međunarodnu
saradnju – GIZ, na kojem je kao najveći izazov istaknuta
neaktivnost mladih u traženju posla.
Na početku međunarodnog simpozijuma “Zajednička vizija
-zapošljavanje mladih u Srbiji”, koji se dva dana održava u
Sava centru, predstavljen je novi GIZ projekat “Podsticanje
zapošljavanja mladih” , koji je počeo u julu i trajaće
naredne 2,5 godine s ciljem da se unapredi pozicioniranje
mladih na tržištu rada, kompanijama omogući veća dostupnost
kadrova i podstakne preduzetništvo u Srbiji.
Savetnica u Ministarstvu omladine i sporta Vesna Vidojević
rekla je na prvom panelu da je uz nezaposlenost, veliki
izazov neaktivnost mladih na tržištu rada.
To znači da su oni završili neko obrazovanje i sede i
čekaju posao, ništa ne preduzimaju da bi ga našli. Možda se
nisu ni prijavili na evidenciju Nacionalne službe za
zapošljavanje, da bi dobili neku podršku za pronalaženje
posla, predočila je Vidojević.
Aktivnih je samo 20,7 odsto, mladih uzrasta između 15 i 24
godina i evo nam jednog velikog polja za delovanje u okviru
ovog projekta- da aktiviramo mlade da traže posao,
zaključila je ona.
Predstavnica Ministarstva rada, zaopošljavanja i socijalnih
pitanja Jelena Vasić navela je da je to Ministarstvo
preduzeleo paket mera za aktivno zapošljavanje mladih, među
kojima su i subvencije.
U prvih šest meseci oko 31.000 mladih uglavnom je
obuhvaćeno nefinansijskim merama, a u drugom delu godine
očekujemo bolje podatke u finasiranju veće zaposlenosti
mladih, navela je ona.
Izvršna direktorka Srpske asocijacije menadžera Jelena
Bulatović rekla je da SAM posebnu pažnju posvećuje svojoj
platformi za saradnju privrede i obrazovnog sistema.
Omogućavamo, kroz naše inicijative, približavanje
poslodavaca i potencijalnih mladih kandidata, navela je
ona.
Kako je istakla, kod omladine još preovlađuje želja za
državnim poslom, koji vide kao siguran, a cilj je da se to
promeni i da ih što viže želi da radi u privatnim
kompanijama, bilo domaćim ili multinacionalnim.
Prema njenim rečima, poslodavci od mladih kadrova očekuju
proaktivnost, kreativnost, da se dobro nose sa stresom i
imaju znanja i veštine iz novih tehnologija, ne samo usko
stručna znaja.
Pomoćnica ministra prosvete, nauke i tehniološkog razvoja
Snežana Marković rekla je da Ministarstvo u reformi
srednjeg-stručnog obrazovanja radi na prilagođavanju
obrazovnih profila potrebama privrede.
Do danas su prevedea u sistem 52 obrazovna priofila, još
četiri je vrednovano, osam je u fazi vrednovanja i šest
oglednih profila se još prati, rekla je ona, uz ocenu da to
pokazuje da Ministarstvo teži da što više inovira obrazovni
sistem.
Savetnica na GIZ projektu An Katrin Henčel istakla je da je
primarni cilj da se insitucije i nevladin sektor udruže u
kreiranju bolje perspektive za zapošljavanje mladih i da se
oni ohrabre da preuzmu odgovornost za svoj život i karijeru,
što bi na dugi rok trebalo da donese ekonomski
napredak