BRISEL
Ekonomija Srbije zabeležiće u 2020. samo umereni pad, od 1,8%, zahvaljujući relativno kratkom trajanju najstrožih mera zatvaranja zbog korona virusa i značajnoj podršci za ublažavanje posledica krize, predviđa Evropska komisija. Ekonomija EU će pasti za 7,4%, a njen povratak na nivo pre pandemije se ne očekuje do 2022, navodi se u Jesenjim ekonomskim prognozama za članice EU, kao i kandidate za članstvo, objavljenim 5. novembra.
U Srbiji se povratak na stanje pre korona krize i ekonomski rast očekuju u 2021, od 4,8%, pri čemu će rast predvoditi investiciona i privatna potrošnja.
Za 2022. se Srbiji prognozira ekonomski rast od 3,8%.
U delu izveštaja EK o Srbiji navodi se da će pad ekonomije i značajne fiskalne mere za ublažavanje posledica krize za posledicu imati znatan, privremeni rast deficita opšte države u 2020.
Takođe se prognozira rast koeficijanta spoljnog duga za oko 10 procentnih poena i zatim njegov lagani pad.
Komisija navodi da je BDP Srbije, nakon snažnog rasta od 5,1% u prvom kvartalu 2020, u drugom tromesečju pao za 6,4% zbog mera preduzetih u uslovima pandemije korona virusa.
Taj pad je bio posledica velikog smanjenja privatne potrošnje i investicija koji je samo delimično nadoknađen većom vladinom potrošnjom i pozitivnim doprinosom neto izvoza.
Kako se navodi, kratkoročni indikatori ukazuju da je ekonomska aktivnost tokom leta nastavila da se oporavlja.
Očekuje se i da relativno mali udeo turističkih usluga i dobra poljoprivredna sezona ograniče pad ekonomije Srbije u 2020.
Kada je reč o perspektivama rasta, Komisija je ukazala na visok nivo neizvesnosti i rizike koje nose pandemija i tempo evropskog oporavka.
Kriza zbog korona virusa pogoršaće deficit opšte države koji će u 2020. biti oko 9% BDP nakon što je godinu dana ranije bio gotovo u ravnoteži.
Sa predviđenim oporavkom, ukidanjem mera za ublažavanje posledica krize i povećanjem prihoda iz poreza, deficit će, predviđa EK, pasti na oko 3% BDP u 2021. i 2,5% BDP u 2022.
EK prognozira da će javni dug Srbije porasti na 61,5% BDP u 2020. zbog većeg deficita i pada BDP a zatim će početi da pada za oko jedan procentni poen godišnje u skladu sa ekonomskim oporavkom i manjim deficitima u 2021. i 2022. godini.
Među kandidatima za EU, najveći pad BDP u Crnoj Gori
Evropska komisija najveći pad ekonomije među zemljama kandidatima za članstvo u EU isključujući Srbiju u 2020. očekuje u Crnoj Gori a najmanji u Turskoj, pri čemu će Crna Gora 2021. zabeležiti i najsnažniji oporavak.
U Jesenjim ekonomskim prognozama, Evropska komisija pad ekonomije Crne Gore u 2020. prognozira na 14,3% a u 2021. očekuje rast od 6,8%.
U izveštaju se ukazuje da je Crnu Goru nakon relativno blagog prvog talasa epidemije korona virusa, pogodio drugi, znatno snažniji talas sa posledicama ne samo po turizam i maloprodaju, već i trgovinu, investiciono zapošljavanje i javne finansije.
Postepeni oporavak ekonomije Crne Gore se očekuje 2021. i 2022. a predvodiće ga planirane investicije u turizmu i energetici, kao i građevinarstvo.
U Severnoj Makedoniji EK očekuje pad ekonomije od 4,9% u 2020. i rast od 3,8% u 2021.
Pun oporavak na nivo pre pademije za ekonomiju Severne Makedonije prognozira se tek 2022. a predvodiće ga domaća tražnja.
Pad BDP Albanije u 2020. Komisija prognozira na 6,8% a u 2021. se očekuje oporavak i rast od 3,7%.
Komisija navodi da su pandemija i ograničenja koja su usledila uvela albansku ekonomiju u duboku recesiju uprkos dobrim rezultatima poljoprivrednog sektora i radovima na obnovi posle zemljotresa u novembru 2019.
Predviđa se da će se albanska ekonomija 2022. vratiti na nivo iz 2019. ali državne finansije verovatno neće dostići nivo deficita i duga od pre korona krize.
Turskoj EK prognozira pad BDP od 2,5% u 2020. i ekonomski rast od 3,9% u 2021.
Ekonomija EU će pasti za 7,4%
Evropska unija će 2020. godine zabeležiti ekonomski pad od 7,4% i biće potrebne dve godine da se vrati na nivo pre pandemije, saopštila je Evropska komisija.
Ekonomija EU će naredne godine imati rast od 4,1%, a 2022. 3%, navodi se u Jesenjoj ekonomskoj prognozi Evropske komisije.
U evrozoni ekonomski pad će biti 7,8% 2020, a zatim će zabeležiti rast od 4,2% 2021. i 3% 2022. godine.
Najnovije projekcije rasta i za EU i za evrozonu malo su veće za 2020. i manje za 2021. u odnosu na letnju ekonomsku prognozu. U saopštenju se dodaje i da se 2022. ne očekuje oporavak ekonomije na nivo pre pandemije.
EK je saopštila da je ekonomska aktivnost u Evropi zbog pandemije korona virusa pretrpela veliki šok u prvoj polovini godine i da se oporavila u trećem tromesečju kad su postepeno ukidane mere za suzbijanje širenja virusa.
“Ipak, ponovni rast pandemije proteklih nedelja izazvalo je poremećaje pošto nacionalne vlade uvode nove mere u sektoru javnog zdravlja kako bi zaustavili širenje virusa”, navodi se u saopštenju, uz ocenu da su prognoze rasta veoma neizvesne.
Ekonomske posledice pandemije, kao i očekivani oporavak, razlikuju se u zemljama EU, u zavisnosti od širenja virusa, sprovođenih mera, sektorskog sastava nacionalnih ekonomija i snage nacionalnog odgovora na pandemiju.
Mere koje su preduzele zemlje članice, kao i inicijative na nivou EU, pomogle su da se ublaži uticaj pandemije na tržište rada, tako da je rast nezaposlenosti ostao ograničen u poređenju sa padom ekonomske aktivnosti.
Naredne godine se očekuje dalje povećanje nezaposlenosti, ali bi trebalo da se situacija poboljša 2022. sa oporavkom ekonomije.
Prema prognozi EK, stopa nezaposlenosti u EU će se povećati sa 6,7% 2019. na 7,7% 2020. i 8,6% 2021, a zatim će se smanjiti na osam% 2022.
Malo lošija situacija je u zoni evra, gde će se stopa nezaposlenosti povećati sa 7,5% 2019. na 8,3% 2020. i 9,4% 2021, dok će 2022. biti 8,9%.
EK predviđa i veliki rast državnog deficita zbog povećane socijalne potrošnje i manjih poreskih prihoda, što su posledice mera koje je vlada sprovodila kako bi podržala ekonomiju.
Ukupni državni deficit u zoni evra će se povećati sa 0,6% BDP-a 2019. na oko 8,8% 2020, a zatim će se smanjiti na 6,4% 2021, odnosno 4,7% 2022.
Ukupni javni dug u zoni evra će se povećati sa 85,9% BDP-a 2019. na 101,7% ove godine, 102,3% naredne i 102,6% 2022.
Prema Harmonizovanom indeksu potrošačkih cena (HICP), inflacija u EU će sa 0,7% ove godine porasti na 1,3% 2021, odnosno 1,5% 2022. U zoni evra, inflacija će ove godine biti 0,3%, sledeće godine 1,1%, a 2022. 1,3%.
Potpredsednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis izjavio je da novi talas pandemije stvara još veću neizvesnost i smanjuje nade za brz oporavak, saopštila je EK.
“Ekonomski autput EU se neće vratiti na nivo pre pandemije do 2022”, rekao je Dombrovskis i pozvao Evropski parlament i Savet EU da što pre završe pregovore o paketu za oporavak Naredna generacija EU kako bi od naredne godine novac bio dostupan za investicije, reforme i obnovu.
Evropski komesar za ekonomiju Paolo Djentiloni izjavio je da u uslovima velike neizvesnosti nacionalne ekonomske i fiskalne politke moraju da obezbede podršku.
“Posle najdublje recesije u istoriji EU u prvoj polovini ove godine i veoma snažnog poleta tokom leta, oporavak Evrope je prekinut zbog ponovnog porasta broja slučajeva COVID-19”, rekao je Djentiloni.
U jesenjoj prognozi EK navode se dva moguća scenarija daljeg razvoja situacije.
Ukoliko se pandemija pogorša biće potrebne oštrije zdravstvene mere koje će ostaviti veće i dugotrajnije posledice u ekonomiji. Moguće je i da će posledice pandemije, kao što su bankrotstva, dugotrajna nezaposlenost ili poremećaji u snabdevanju, biti dublje i dalekosežnije.
Takođe postoji opasnost po evropsku ekonomiju ako se globalna ekonomija i svetska trgovina ne oporave kao što se prognozira ili ako se pojačaju tenzije u trgovinskim odnosima.
Sa druge strane, program EU za ekonomski oporavak Naredna Generacija bi mogao dati snažniji podsticaj evropskoj ekonomiji nego što se predviđa, s obzirom da u ovom trenutku nema dovoljno informacija o njegovim mogućim koristima.
Izvor: EURACTIV.rs
Foto: Evropska komisija