Pred samit EU: Šta sa migrantima?

BRISEL

(Radio Slobodna Evropa)

Lideri Evropske Unije na samitu u Briselu u četvrtak fokusiraće se na migracije, bezbednost i odbranu, kao i na ekonomske i finansijske poslove.

Kako je objavljeno na sajtu Evropskog saveta, od lidera se očekuje da razgovaraju o unutrašnjim i spoljnim dimenzijama migracione politike, uključujući i reformu Zajedničkog evropskog azilnog sistema (CEAS), a svetski mediji smatraju da je pronalaženje evropskog rešenja za migrante ključno za politički opstanak nemačke kancelarke Angele Merkel.

CEAS postavlja zajedničke minimalne standarde za tretman svih tražilaca azila, a reforma ima za cilj da učini sistem efikasnijim i otpornijim na migracioni pritisak, elimiše faktore koji su okidači, kao i da se bori protiv zlostavljanja i pružanje adekvatne podrške najugroženijim državama članicama.

Prihvatni centri za migrante u Africi i Balkanu

Prethodno je na samitu u nedelju ideja o proveri tražilaca azila u Evropi u Severnoj Africi i na Balkanu dobila podršku od nekoliko lidera Evropske unije.

Kako je preneo Asošijejted pres (Associated Press), podrška je stigla nakon tenzija o tome kako najbolje rešiti nove dolaske koji su pretili da će podriti jedinstvenost unije.

“Podstaknute sporazumom sa Turskom koja je smanjila priliv migranata za 97 odsto od 2015. godine, 28 zemalja članica EU spremno je dati zeleno svetlo za planove za uspostavljanje centara za proveru u Alžiru, Egiptu, Libiji, Maroku, Nigeriji i Tunisu,“ navodi agencija i dodaje da se razmatraju i planovi za uspostavljanje centara za prijem migranata u Albaniji.

Ista agencija prenela je u ponedeljak i da je šefica Evropske unije za spoljnu politiku Federika Mogerini (Federica Mogherini) pozvala zemlje članice EU da odvoje više novca za fond za poverenje u Afriku, s obzirom da Unija radi na uspostavljanju centara za migraciju izvan Evrope.

Na samitu u nedelju, francuski predsednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) rekao je da će “metod koji će usvojiti “uključiti” zajednički rad tranzitnih zemalja i zemalja porekla van Evropske unije“. On je spomenuo Libiju – glavno polazište za zemlje odakle se cilja ka Evropi – druge afričke zemlje i Balkan.

Merkel je rekla da zemlje EU moraju da vide “kako možemo pomoći jedni drugima, a ne da uvek moramo čekati na svih 28, već razmišljajući na način o tome šta je važno za koga.”

Spasavanje budućnosti Angele Merkel

Evropski lideri sastali su se u Briselu kako bi razgovarali o spornom pitanju migracija, koje preti da sruši vladu nemačke kancelarke, ali izgleda da su daleko od postizanja dogovora o tome kako podeliti odgovornost, piše Vašington post(Washington post) koji navodi i da je Merkelovoj oslabila pozicija u njenoj konzervativnoj koaliciji zbog napada u proteklih par nedelja po pitanju migranata.

“Razgovori u nedelju došli su u trenutku kada su se sukobi oko migracija podgrejali, iako je ukupan broj novopridošlih migranata i azilanata dramatično pao u poređenju sa poslednjim godinama, kada su stotine hiljada ljudi putovali kroz Tursku i Libiju kako bi stigli do evropskih obala,“ navodi list i ocenjuje da se uprkos tome, političke posledice migracionih pritisaka i dalje odražavaju na Evropu.

WP dodaje da Merkelova traži način da širom Evrope raposredi migrante koji su već stigli, a Italija, država prve linije za tražioce azila i migrante koji dolaze iz Severne Afrike, više je fokusirana na dolaske i na izbegavanje onoga što naziva nepravičanim teretom koji su na nju stavile države sa severa.

Tramp čuva nemačke liberale

Kroz primere u kojima predsednik Amerike Donald Tramp (Donald Trump) govori o nemačkoj migrantskoj politici, Njujork Tajms (New York Times) piše da njegovi napori da se ubaci u nemačku politiku imaju suprotan efekat, jer spaja partije koje čine frakcije unutar saveza desnog centra Angele Merkel .

“Idemo tvit po tvit. Kancelarka Merkel još uvek ima podršku od 64 odsto; ona je i dalje najistaknutiji političar Nemačke. I ona je u usponu: ljudi u Nemačkoj vole ideju o tome kako je stala naspram Trampa – dobila je podršku nakon što se na Internetu pojavila fotografija na kojoj je stajala iznad Trampa na samitu G-7,“ dodaje NYT.

U tekstu se dodaje i da je Nemačka oduvek bila snažno proamerička – ne uvek u politici, već u osećaju da je Amerika nemački najstabilniji transatlantski partner — ali i da je čini se u poslednjih godinu dana, a posebno tokom poslednjih nekoliko nedelja, taj savez izgubljen.

“Uvek je postojala dvosmislenost oko američkog vođstva – ne treba zaboraviti Džordža Buša (George Bush) i njegove Osovine zla – ali se Nemačka uvek osećala bezbednije nego kada se okretala ka Rusiji ili Kini. Prvi put Nemci ne mogu biti sigurni u ovo. Ne znamo gde Amerika vodi svet.“

List zaključuje da je krajnja desnica u Evropi srećna što ima podršku američkog predsednika, ali da za ostale oštri Trampovi govori i slike dece odvojene od roditelja sa američke granice samo jačaju odluku nemačkog centra.

Italijanski plan u 10 tačaka

Britanski Gardijan (The Guardian) piše o italijanskom planu koji će na Samitu u četvrtak predstaviti italijanski premijer Đuzepe Konte (Giuseppe Conte), koji kaže da migracije predstavljaju pretnju za slobodne zone EU područja.

“Italija je upozorila da je budućnost slobodne zone EU područja u pitanju jer je pokušala da smanji pritisak na mediteranske zemlje zbog izbeglica i migranata,“ piše londonski list.

Britanski dnevnik ocenjuje i da ambiciozan potez italijanskog premijera da promeni ono što on zove zastarela pravila EU koja regulišu ko je odgovoran za podnosioce zahteva za azil verovatno će se suočiti sa protivljenjem drugih zemalja.

“Plan od deset tačaka njegove nove populističke vlade oživljava mnoge ideje koje su predložile prethodne italijanske vlade, kao što je pozivanje svih država članica EU da podele odgovornost za migrante spašene na moru, i da zemlje koje ne prihvate izbeglice ne mogu dobiti EU fondove,“ ističe Gardijan.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare