VRANJE
(Evropski PROGRES)
U 2015, magazin „FDI Inteligence“ proglasio je Vranje, po drugi put,
za jedan od deset evropskih gradova sa populacijom manjom od 100,000
stanovnika koji ima najpovoljnije uslove za poslovanje, koji strateški
planira privlačenje investicija i u kom je ulaganje investitora
isplativo.
Ove godine je završen rad na izgradnji fabrike „Geox“ a najavljen je
početak izgradnje fabrike „Ditre Italia“, dva projekta koja će
omogućiti zapošljavanje više od 1,600 osoba. Prva investicija je
vredna 15 miliona evra, dok će ulaganje u drugu fabriku iznositi oko
13 miliona evra. Iako je Vranje i dalje suočeno sa mnogobrojim
izazovima, uspešne investicione priče dobar su primer kako se
upornošću i dobrom organizacijom prevazilaze prepreke na putu do
uspeha.
Međutim, ovaj grad, administrativni centar Pčinjskog okruga i dom
preko 83 hiljade stanovnika, nekadašnji industrijski postulat stare
Jugoslavije, protekle decenije suočio se sa brojnim razvojnim
izazovima. Bivši industrijski giganti i ključni lokalni poslodavci –
Pamučni kombinat „Jumko“ i fabrika nameštaja „SIMPO“ su u procesu
privatizacije i tokom poslednjih par godina posluju sa znatno
smanjenim kapacitetima. U evidenciji nezaposlenih Nacionalne službe za
zapošljavanje se u 2014. godini našlo više od 8,000 radno sposobnih
građana dok je u aprilu 2015. prosečna plata bila za preko 20 odsto
manja od Republičkog proseka.
Stoga Grad Vranje, od 2010. godine do danas, u Strategiji održivog
razvoja, definiše stvaranje neophodnih prostornih i pravnih uslova za
privlačenje investicija kao cilj, a razvoj lokalne industrijske zone
kao uslov ekonomskog razvoja. Pronalaženje inovativnih rešenja tokom
ovih procesa urodilo je plodom. Na primer, Grad Vranje u svom
vlasništvu nije imao prigodno zemljište za lokaciju industrijske zone.
Identifikovano je zemljište koje je bilo u vlasništvu Vojske Srbije, a
koje je lokalna samouprava razmenila za stanove za vojna lica, a
pritom preuzela obavezu isplate ostatka duga. Ovim je Vranje dobilo
110ha zemlje u Bunuševcu u svom vlasništvu i započelo razvoj ekonomske
infrastrukture.
Slobodna zona Bunuševac je obuhvaćena Prostornim planom Grada Vranja i
predmet je razrade četiri plana detaljne regulacije od kojih je
inicijalni plan izrađen u saradnji lokalne samouprave sa programom EU
PROGRES koji su finansirale Vlada Republike Srbije, Evropska Unija i
Vlada Švajcarske. Priprema ovog dela industrijske zone koja je
podrazumevala nivelaciju terena, dovođenje komunalne strukture i
izgradnju saobraćajne obilaznice, takođe je rezultat projekata
realizovanih kroz EU PROGRES kao i USAID, koji su uložili 160 miliona
dinara.
„Konkurentnost opštine praktično podrazumeva postojanje adekvatnog
infrastrukturno opremljenog zemljišta na kome bi investitori izgradili
fabrike kao i donošenje propisa koji će im obezbediti pravnu
sigurnost. Mi smo shvatili da je konkurencija prejaka i otišli smo
korak dalje, predvideli smo inicijalne troškove zbog veće dugoročne
profitabilinosti i investitorima ponudili i određene benificije kao
što je besplatno zemljište, i komunalnu infrastrukturu, izgradili smo
i pristupnu saobraćajnicu zoni, a skupštinskim odlukama oslobodili
investitore plaćanja određenih naknada,“ rekao je Zoran Antić,
gradonačelnik Vranja.
Međutim, najpozitivnija promena je da uprava Grada nastavlja sa
razvojem i to samostalno – izrada plana detaljne regulacije za
Bunuševac 2 u potpunosti su finansirani iz budžeta grada Vranja, a u
planu je i razvoj Bunuševca 3, kao i dalji razvoj komunalne
infrastrukture, uključujući i ključni projekat izgradnje Centra za
obuku radnika. Ukupno, za razvoj ovog dugoročnog projekta čija se
implementacija odvija u fazama, Grad je do sada izdvojio preko tri, od
uloženih više od pet miliona evra.
„Bitno je podvući da je grad Vranje bio inicijator ali da je ovaj
projekat rezultat koordinisanih napora lokalne samouprave, nacionalnih
vlasti i donatora. To je ujedno i ključ uspeha, ujedinjenje oko
zajedničkog cilja – lokalnog razvoja, koji vodi rastu životnog
standarda stanovništva,“ kaže Antić.
Lokalna samouprava je takođe, u saradnji sa Evropskom unijom i Vladom
Švajcarske kroz program EU PROGRES, realizovala projekat promocije
Vranja koji će u narednom periodu biti intenizivan u cilju privlačenja
investicija i otvaranje novih radnih mesta.
„Mi smo odlučni da razvijamo i lokalne puteve jer su oni neophodni za
transport proizvedene robe i imaće dodatnu vrednost za potencijalne
investitore. Takođe, kada gledamo na duge staze, najveće investicije
nam tek predstoje i to naravno po završetku Koridora 10,“ zaključio je
gradonačelnik.