Poljoprivreda: Stanje ozimih useva

LESKOVAC
Proizvođačima sa zasejanim parcelama usevima pšenice i ječma preporučuju se redovni vizuelni pregledi tih parcela nakon nicanja useva na prisustvo cikada, lisnih vaši, kao i simptoma prisustva virusa ili pegavosti. Razlog za zabrinutost postoji više ove jeseni zbog rane setve, povoljnih meteoroloških uslova u proteklom periodu, neuobičajeno suvog i toplog vremena za ovo doba godine, kao i setva nedeklarisanog semena, i izražena pojava samoniklih useva strnih žita.
Na tek posejanim parcelama i poniklim usevima pšenice sve češće se uočava prisustvo simptoma virusa patuljavosti pšenice Wheat dwarf virus – WDV, koji prenosi cikada Psammotettix alienus. Simptomi zaražene pšenice, uočavaju se u vidu manjih ili većih oaza ili traka nepravilno raspoređenih po parceli kao primarne infekcije nastale ishranom cikada, a pravi simptomi zaraze u najvećoj meri uočavaju se tek u proleće najranije u martu kada ne može da se utiče na sprečavanje zaraze. Kod biljaka koje su zaražene virusom patuljavosti pšenice dolazi do pojave žućenja lišća, biljke zaostaju u porastu i ne dolazi do formiranja klasova, biljke su sterilne ili je klas sa malim brojem zrna. Prirodni domaćini ovog virusa su pšenica, ječam, raž, kukuruz i veliki broj korova iz porodice trava. Cikada ima 2 do 4 generacije godišnje i prezimi u stadijumu jajeta u biljnom tkivu. Na našim prostorima prisutna je od maja do decembra, a upravo topla jesen pogoduje razvoju ove cikade. Zaražena cikada ostaje infektivna ceo svoj život, ali virus prenose i svi razvojni stadijumi larve. Semenom se ne prenosi, a do sada na tržištu ne postoji sorta tolerantna na ovaj virus.
U usevima ozimog ječma primećeno je naseljavanje mladih useva lisnim vašima. Kao i kod cikada, osim direktnih šteta koje vaši prouzrokuju svojom ishranom, značajnije su kao prenosioci fitopatogenih virusa poput virusa žute patuljavosti ječma Barley yelow dworf virus – BYDV.
Ukoliko se u početnim fazama razvoja pšenice i ječma uoči više od 10% biljaka sa prisutnim insektima, preporučuje se hemijska mera zaštite primenom nekog od registrovanih insekticida aktivne materije alfa-cipermetrin u dozi od 0,2 l/ha ili deltametrin u dozi 0,2-0,3 l/ha.
Međutim, pored suzbijanja prenosioca virusa, važna mera kontrole viroza u strnim žitima je suzbijanje korova i samoniklih useva pšenice i ječma kao rezervoara virusa, kao i kasnija jesenja setva kojom se značajno izbegava prelet vaši i cikada sa korova i samoniklih biljaka na useve.
Istovremeno, u usevima ječma uveliko se registruje prisustvo simptoma mrežaste pegavosti ječma Pyrenophora teres, što uzrokuje rana setva, izuzetno povoljni vremenski uslovi za razvoj gljive, kao i setva nedeklarisanog semena, jer se ovaj patogen prenosi semenom. Simptomi pegavosti ispoljene su u vidu sitnih nekrotičnih pega i crtica, nepravilnog oblika, opkoljenih hlorotičnim tkivom, a vremenom se povećavaju i nastaju uske, tamnomrke izdužene i poprečne pruge. Najznačajniji izvor zaraze su biljni ostaci u kojima se gljiva održava preko godinu dana. Korišćenjem deklarisanog semena smanjuje se mogućnost primarnih infekcija, preporučuje se dvo ili tro-godišnji plodored. Intezivnom širenju parazita pogodovalo je toplije vreme ove jeseni, a optimum za razvoj gljive je 18-24oC. U ovom trenutku hemijske mere zaštite se ne savetuju.

Mirjana Petrović, mast.inž.polj.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare