Poljoprivreda: Kada počinje faza diferenciranja pupoljaka kod voćnih vrsta

LESKOVAC


To je veoma važan i složen proces u toku godišnjeg perioda razvoja voćne vrste za
šta su neophodni optimalni vremenski uslovi i dobro kondiciono stanje svake
voćke koje zavisi kako od meteoroloških činilaca tako od primenjene
agrotehnike i pomotehnike. Na period početka diferenciranja cvetnih pupoljaka
i dužinu trajanja utiče i podloga, položaj grana u krošnji i mnogi drugi
faktori. Trajanje faze diferenciranja cvetnih pupoljaka uslovljeno je pre svega
vrstom i sortom i podložno kolebanjima pod uticajem predhodno navedenih
spoljašnjih činioca. Tako ista voćna vrsta i sorta svake godine nezapočinje niti
završava period diferenciranja u isto vreme već pod uticajem različitih uslova
taj period različito traje. Za proces diferenciranja u biljci odgovoran je odnos
ugljenih hidrata i mineralnih materija koji mora biti ujednačen. Od stepena
diferenciranja cvetnih pupoljaka zavisi rodnost voćke u sledećoj vegetaciji.
Ova vegetaciona sezona je veoma specifična kao i jeseni prednodnih par godina
kada smo imali veoma toplo vreme tokom septembra, oktobra pa čak i novembra
meseca. U ovakvim vremenskim uslovima mnogi jesenji radovi u voćnjaku se moraju
odložiti za kasnu jesen ili početak zime kako sam proizvođač nebi poremetio
ravnotežu prirodnih procesa u biljci i prekinuo period diferenciranja
cvetnih pupoljaka, vreme završetka vegetacije, zdrvenjavanje letorasta ili
lastara, oslabio kondiciju i otpornost biljke a samim tim umanjio rod za sledeću
godinu.
Neke godine je zabeležena i pojava retrovegetacije kod voćaka, odnosno do
ponovne pojave lisne mase nakon opadanja iste. Retrovegetacija je štetan proces
iz nekoliko razloga, jer osim što smanjuje otpornost biljaka na niske
temperature, one u narednu sezonu ulaze oslabljene, daju niži prinos i
osetljivije su na napade bolesti i štetočina. Takve voćke gube na kondiciji i
nespremno će dočekati predstojeće zimsko mirovanje.
Zbog svega ovoga prethodno rečenog, preporuka proizvođačima je da obiđu svoje
zasade i utvrde prisustvo retrovegetacije. U zavisnosti od obima pojave lisne
mase, zavisiće i dalje preduzete mere. Ako je retrovegetacija u manjoj meri
prisutna, preporuka je da se rano u proleće ( pre kretanja vegetacije), uradi
intenzivnija rezidba, kako bi se voćka što pre oporavila od stresa i uspostavila
fiziološku ravnotežu između rasta i rodnosti. Ako je retrovegetacija u većoj
meri prisutna treba tu lisnu masu orezati pre zime, a nakon toga uraditi
tretiranje bakarnim preparatima.
Mast.inž..polj..Nenad Stefanović PSSS Leskovac

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare