Patrijarh Irinej o Jašunjskom manastiru i Kosovu

 

LESKOVAC

Svečanom akademijom “Sveti Jovan Preteča – pet vekova” u Narodnom pozorištu, izložbom “Jašunjski manastir “Sveti Jovan Preteča”” u Galeriji Narodnog muzeja i multimedijalnim spektaklom “Vekovi duhovnosti” u 4D projekciji, na platou ispred Leskovačkog kulturnog centra, obeležen je, večeras, treći i pretposlednji dan proslave petstogodišnjice jašunjskog manastira Svetog Jovana Preteče.

Svečanoj akademiji u Narodnom pozorištu, pored patrijarha srpskog Irineja i vladike niškog  Arsenija, prisustvovao je i veliki broj leskovačkih crkvenodostojnika, kao i predstavnici lokalne samouprave.

Patrijarh srpski Irinej održao je svečanu besedu tokom koje je upozorio da sadašnje vreme nosi veliku opasnost.

“Nema progona crkve, ali ima mnogo onih tajanstvenih sila, podzemnih koje gledaju da nam unište ono što nas drži i što nas predstavlja i čini narodom”, naglasio je on.

Iskoristio je priliku i da se priseti stradalog Kosova i pri tom poručio da srpski narod treba da se odupre svim silama koje na jedan bespravan način pokušavaju da “oduzmu taj deo naše svetinje, svetinje naše zemlje”.

“Raduje me što sam večeras ovde. Raduje me što je nastavljena i potom završena obnova manastira i što ćemo sutra posle pet vekova postojanja, stradanja biti svedoci obnovljenog manastira, kakav je možda nekada izgledao. A kako je izgledao, neamamo podataka. O tome samo svedoče zidine koje su ostale. Istorija ovog manastira i mnogih naših manastira je istorija našega naroda. I obratno”, kaže patrijarh srpski, gospodin Irinej.

Prisutnima se, tokom svečane akademije, prvi obratio gradonačelnik Leskovca Goran Cvetanović i podsetio na viševekovnu borbu srpskog naroda protiv gubitka identiteta, jezika i običaja.

“Naša duhovnost je naša iskusna snaga koja se očuvala u viševekovnoj borbi da zadržimo svoj identitet, jezik i običaje. Jašunjski manastir je simbol i svedok te borbe. Bio je utočište vernika i vojnika koji su tu dobijali snagu za dalje borbe. Bio je i ostao čuvar vere i čuvar srpstva. Ako znamo ko smo i na čemu smo, na čemu je sazdana ova zemlja i ovaj narod, onda imamo i tu bistrinu uma da u moru savremenih izazova možemo da se orijentišemo i donosimo ispravne odluke za dalju budućnost svih nas”, izjavio je večeras u Narodnom pozorištu gradonačelnik, Goran Cvetanović.

Na svečanosti, govorio je još i vladika niški Arsenije.

“Kada bih u jednoj rečenici morao da sumiram petstogodišnje postojanje manastira Svetog Jovana Preteče u Jašunji, tada bih zasigurno izabrao izreku “Pustinja procveta i raj postade”. Seme za ovaj prekrasni cvet naše srednjevekovne duhovnosti, graditeljstva i umetnosti posejao je davne 1517. godine, plemeniti vizantijski velikaš Andronik Kantakuzen, kada sa svojom braćom na temeljima porušenog hrama iz kosovskog perioda gradi manastirsku crkvu, Svetog Jovana Preteče u tadašnjoj nahiji Dubočici, nedaleko od njene starije sestre, manastira Vavedenja Presvete Bogorodice, zadužbine iste plemićke porodice”, objašnjava niški vladika, gospodin Arsenije.

On je, pre početka svečane akademije, posetio i izložbu “Jašunjski manastir “Sveti Jovan Preteča””.

“U burno vreme istorijsko, najteže vreme posle pada srpske despotovine, ovaj mali manastir, ali velika svetinja, kao svetiljka, kao sveća, gorela je i osvetljavala put srpskom narodu punih pet vekova. Odolevajući raznim iskušenjima, rušenju, paljenju, pljačkanju, ali nikada zaboravu srpskoga naroda koji se na ovaj ili onaj način starao da ova svetinja i dalje živi”, konstatovao je vladika Arsenije prilikom posete Narodnom muzeju i dodao da Gospod ne dozvoljava svakoj generaciji da učestvuje u izgradnji i obnovi neke crkve ili manastira.

Narodnom pesmom “Gora”, Jovana Nedeljković iz crkvenog hora “Branko”, otvorila je izložbu jašunjskog manastira.

Prema rečima direktorke Narodnog muzeja, Mirjane Ninošević, tema izložbe je istorija, život, usponi i padovi jedne verske bogomolje i jednog duhovnog centra iz koga se ideja pravoslavlja, srpstva i narodnog života, sa oslonom na presvetu Božiju ruku, iskrila na ovim prostorima.

Izazov je bio u tome, kako je rekla Ninošević, što sam muzej u svojim depoima i svojim zbirkama nije posedovao trodimenzionalne kulturno – umetničke predmete kojima bi mogao kompleksno “da prikaže istoriju i uticaj hrama Božijega i ovog manastira, njegove živopise, ali i njegove duhovnike koji su svoje zemno vreme posvetili Gospodu i svetoj molitvi za sebe i srpski narod verujući.”

“Tako je za organizaciju ovakve izložbe, od presudne važnosti bila direktna saradnja sa Srpskom pravoslavnom crkvom, leskovačkom opštinom i eparhijom niškom koji su nam u svakom pogledu izašli u susret, ustupajući iz svojih riznica sve ono najvrednije što je trebalo predstaviti”, dodaje Ninoševićeva.

U okviru izložbe prikazana su i umetnička dela o manastiru Vavedenja Svete Bogorodice, sagradjenom 1499. godine, koji se, takodje, nalazi iznad Jašunje, na teritoriji grada Leskovca.

Na platou ispred Leskovačkog kulturnog centra, nakon svečane akademije “Sveti Jovan Preteča – pet vekova”, održane u prisustvu partrijarha srpskog Irineja, predstavljen je i kratak multimedijalni spektakl pod nazivom “Vekovi duhovnosti” u 4D projekciji.

Freske iz manastira “Sveti Jovan Preteča”, kao deo multimedijalnog spektakla, prikazane su večeras na fasadi zgrade LKC-a.

Multimedijalni spektakl, na slikovit način, prisutnim gradjanima, predstavio je istoriju manastira Svetog Jovana Krstitelja, podignutog pre pola milenijuma na temeljima stare crkve, nedaleko od Leskovca.

U saradnji sa Narodnim muzejom, Narodnim pozorištem i Leskovačkim kulturnim centrom, grad Leskovac organizovao je više dogadjaja u sklopu četvorodnevnog programa, od kojih će poslednji biti u nedelju, 29. oktobra, kada je i zakazana arhijerejska liturgija u manastiru Svetog Jovana Preteče u Jašunji, koju će služiti patrijarh srpski  Irinej.

Iako su to ranije najavljivali predstavnici lokalnih vlasti, predsednik Srbije Aleksnadar Vučić ipak neće prisustvovati današnjoj svečanosti u manastiru u selu Jašunja kod Leskovca.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare