LESKOVAC
Polaganjem venaca na spomenik žrtvama obeležena je godišnjica savezničkog bombardovanja Leskovca, 6. septembra 1944. godine. Vence su položile delegacije lokalne samouprave, Vojske Srbije i SUBNOR-a. Okupljenima se obratio istoričar Živan Stojković, koji je kao osmogodišnji dečak doživeo to bombardovanje.

„Sa majkom sam bio u podrumu susedne kuće, otac je bio ranjen i ostao je u našoj kući, a sestra je bila u podrumu kod suseda. Na samo stotinak metara od nas direktnim pogotkom bombe je srušena kuća.“

On je dodao i da je grad bombardovan na osnovu pogrešne procene da u Leskovcu boravi dosta Nemaca i njihovih saradnika, sa ciljem da se napadnu objekti važni za njihovo povlačenje.
I šta kaže istorija kao struka? Da li postoje dokumenti koji potvrđuju razlog za bombardovanje? Posle ovoliko godina, red bi bio da se sazna istina. Da li je zbog kraljevog rođendana, jakog industrijskog centra, povlačenja nemaca, ili nešto drugo? Red bi bio da se kaže istina.
Čekaj da se nameste još jedanput u fotelje. Nemaju vreme, ne odgovara im da se konfrontiraju, kad svi u istu tikvu. Jadni postradali, iz kojeg god motiva, nije opravdano bomrardovanje.
Pitaj direktora na Muzej. Ona sve zna. Priprema knjigu o bombardiranju Leskovac. Istražuje, intervijuiše preživeli.
E, tako se izveštava. A ne ko ona hosteričns pudlica koja sebe naziva novinarom i što jedva čeka da vređa borce NOR-a lično i uopšteno, pa uzgred citira u tekstu “maminu” mudrost.
Ovako źelim da budem izveštavan, ne źelim da ĉitam neĉije frustracije i bljuvotine.
Još jedan veliki plus za urednicu Jugpressa.