Obeležena godišnjica proboja Solunskog fronta

LESKOVAC

Kraj spomenika Oslobodiocima u Gradskom parku obeležena je godišnjica proboja Solunskog fornta. Ovom prilikom vence su položili predstavnici Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, Grada Leskovca, Gradskog odbora SUBNOR-a, Saveza potomaka ratnika 1912-1920, Saveza rezervnih vojnih starešina, Udruženja vojnih penzionera Leskovca i Organizacije boraca i veterana rata 1991-1999.


Božidar Stamenković, profesor istorije leskovačke gimnazije, govorio je o istorijatu proboja Solunskog fronta, kao i dešavanjima koji su mu prethodili.
„Srpskim vojnicima nije trebala naredba, oni su tri godine čekali trenutak da krenu u domovinu, da stignu svojim domovima i da zagrle svoje najmilije. Taj trenutak su u dočekali 14. septembra 1918. godine kada je krenula vatrena priprema, a 15. septembra 1918. godine, pre 99 godina krenula je druga Srpska armija u proboj tog fronta vodeći izuzetno teške borbe. Prva Srpska armija je probila neprijateljski obruč. I jedna i druga armija su napredovale posle kapitulacije Austrougarske. Velikom broju vojnika se ostvario san i to baš 11. novembra 1918. kada je rat završen. Na žalost, ogroman broj vojnika je na ovom putu stradao ne dočekavši da vidi svoje najmilije.“
Skupu se obratio i Božidar Vučković član gradskog veća, koji je rekao da je ovo izuzetan događaj od značaja za istoriju naše zemlje.


„Nedopustivo je da voluntarističkim pristupom još uvek licitiramo sa dilemom, posle srpske golgote prilikom povlačenja preko Albanije, da li je važniji narod ili država. Ne postoji narod bez države ni država bez naroda. Tako nas i sve češće optužuju da slavimo vreme smrti i stradanja, oni koji ne shvataju da obeležavanjem ovako značajnog datuma podsećamo na herojstvo naših predaka da brane i sačuvaju svoju otadžbinu. Smatram da je obeležavanje proboja solunskog fronta prava prilika da pošaljemo poruku istoričarima da razjasne, bez emocija i političke pristrasnosti, da li smo imali prave saveznike, da li su predugo oklevali i zašto su se uključili posle ruskog ultimatuma, da li su kralj Aleksandar i Pašić trebali da donesu drugačije odluke?“

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare