Načelnik okruga : Broj rešenja za rušenje nije u skladu sa ciljevima

LESKOVAC

Načelnik Jablaničkog upravnog okruga Božidar Stojiljković. rekao je danas da je do 30. avgusta dvadesetoro  ovlašćenih inspektora izdalo ukupno 21.400 rešenja za rušenje nezakonito izgradjenih objekata što, kaže, “nije u skladu sa postavljenim ciljevima”.

Osnovni problem je norma i planiranje koja su baza za utvrdjivanje roka, ali i problemi angažovanja svih inspektora, naveo je Stojiljković.


Na današnjoj konferenciji za novinare rekao je da su dužni da kritički sagledaju sve uzroke sporije realizacije druge faze Zakona o ozakonjenju koja se odnosi na izdavanje rešenja o rušenju nezakonito izgradjenih objekata, a na bazi uspešno izvršenog popisa kao prve faze Zakona.

Stojiljković je naglasio da je to i razlog da se počne sa primenom člana 44. Zakona o ozakonjenju koji propisuje novčanu kaznu od 50.000 do 150.000 dinara za nadležne gradjevinske inspektore.

“Kada se postavljaju neki rokovi, postoje pilot probe ili postavke na osnovu kojih se donosi plan. Taj plan je bio 40 rešenja dnevno po jednom inspektoru. S obzirom da Jablanički okrug ima 20 inspektora, kvalifikovanih i ovlašćenih za potpisivanje rešenja, a imamo i 93.000 popisanih, nezakonito izgradjenih, objekata, što znači da je potrebno izdati 93.000 rešenja. Ne želim da kažem da je 40 rešenja malo ili mnogo, naprotiv, mislim da je uvek problem u ljudima i da sa aspekta dnevnog učinka jednog inspektora može da se pravi analiza do kog stepena je to izvršenje postignuto”, objašnjava Stojiljković.

On dodaje da je potrebno korigovati plan od 40 rešenja dnevno po inspektoru i da je potrebno ukazati na efikasnost rada u inspekcijskim službama, pogotovo kod gradjevinskih inspektora koji “ako bismo danas napravili analizu, bojim se da ne bismo došli ni do 20 rešenja po inspektoru”.

Pomoćnik ministra za gradjevinarstvo, saobraćaj i infrastrukturu, Djordje Milić ističe pitanje Centralnog registra planskih dokumenata.

“To pitanje je važno, jer možda nije bila skrenuta pažnja javnosti na značaj centralnog registra kao javnog registra u kome se mogu naći svi planski dokumenti i da je to ustvari vrlo važna osnova da bi se kasnije u postupku ozakonjenja stvorili uslovi za efikasniji rad.  Da ne bi došlo do situacije da imamo planska dokumenta, ali ona nisu dostupna kako stručnim službama, tako i široj javnosti, pa da se onda u upravnom postupku suočavamo da li sa realnim problemima nedostatka planskih dokumenata ili možda sa tehničkim problemima zato što ona nisu bila dostupna”, kaže Milić koji smatra da je što pre potrebno rešiti problem nelegalnih objekata koji već decenijama opterećuje Republiku Srbiju.

“Sa elektronskom dozvolom, apsolutno ne postoji nijedan suštinski razlog da sada gradjani i investitori grade bez odgovarajućih dozvola, jer se dozvola može dobiti u relativno kratkom, razumnom, roku”, konstatovao je Milić.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare