Na jugu i istoku Srbije najviše gledaju RTS, apolitični su, i više bi glasali za Vučića nego na poslednjim izborima

LESKOVAC-VRANJE-NIŠ

Na jugu i istoku Srbije najviše gledaju RTS, apolitični su, za članstvo u EU su i više bi glasali za Vučića nego na poslednjim izborima, pokazuju rezultati istraživanja koje je sproveo Biro za društvena istraživanja (BIRODI) a koje je postalo “hit” u političkim prepucavanjima i obračunu vlasti sa istračivačkim činjenicama i onima koji se usude da drugačije misle ili govore

Na pitanje „u kojoj meri su informacije iz medija objektivna slika onoga što se dešava u Srbiji“, odgovor „potpuno“ dalo je 8,8% ispitanika ukoliko se posmatra Srbija u totalu, a 18,4% ispitanika ukoliko se posmatraju samo Istočna i Južna Srbija; odgovor „uglavnom“ 11,5% ispitanika u okviru Srbije, i 8,5% ispitanika iz Istočne i Južne Srbije.

U okviru ovog pitanja, najveći broj ispitanika je odgovorio sa „delimično“, odnosno 32,6% u Srbiji, a 37,9% u Istočnoj i Južnoj Srbiji.

Odgovorom „malo“ odgovorilo je 16,9% ispitanika u Srbiji i 14,7% ispitanika u Istočnoj i Južnoj Srbiji, dok je sa „ni malo“ odgovorilo 23,5% ispitanika u Srbiji i 13% onih u predelu Istočne i Južne Srbije.

Bez odgovora je bilo 6,8% u Srbiji, odnosno 7,5% u Južnoj i Istočnoj Srbiji. Iz dobijenih rezultata nije teško zaključiti da se radi o izuzetno visokom nepoverenju u medije.

Sledeće pitanje se takođe odnosi na pouzdanost informacija dobijenih iz medija, međutim, za razliku od prvog pitanja, radi se o informacijama o dešavanjima u svetu, a ne u Srbiji.

Ovde se, sasvim očekivano, dobijaju veoma slični rezultati. Naime, odgovori „potpuno“ (10% u Srbiji, 12,7% u Istočnoj i Južnoj Srbiji) i „uglavnom“ (17,8% u Srbiji i 15,4% u Istočnoj i Južnoj Srbiji) ni u ovom pitanju okupljaju manje od 30% ispitanika i kada se posmatra čitava država i kada se posmatraju dva navedena dela države.

Odgovor „delimično“ je ponovo najzastupljeniji, sa 41% u Srbiji i 39,4% u Istočnoj i Južnoj Srbiji. Zatim odgovor „malo“ je zastupljen 15,9% u Srbiji i 24,9% u Istočnoj i Južnoj Srbiji, a može se uočiti da je u oba slučaja visina zastupljenosti ovog odgovora izuzetno indikativna kada je u pitanju poverenje u medije. Za odgovor „ni malo“ odlučilo se 7,7% ispitanika u Srbiji, a 5,9% ispitanika iz Istočne i Južne Srbije.

Bez odgovora je bilo 7,6% ispitanika u Srbiji i 1,6% ispitanika iz Istočne i Južne Srbije.

Naredno pitanje na koje su ispitanici odgovarali glasi: „koje od navedenih dnevnika najviše gledate“, pri čemu su navedeni bili dnevnici sa sledećih televizija:

RTS (gleda ga 38,4% ispitanika iz čitave Srbije i 54,7% ispitanika iz Istočne i Južne Srbije), Pink (gleda ga 12,8% stanovnika u Srbiji i 10,4% stanovnika u Istočnoj i Južnoj Srbiji), N1( gleda ga 10,8% ispitanika u Srbiji i 6,9% ispitanika u Istočnoj i Južnoj Srbiji), Prva (9% u Srbiji i 8,5% u Istočnoj i Južnoj Srbiji), zatim O2 (3,3% u Srbiji i 5,1% u Istočnoj i Južnoj), i Happy (2,7% u Srbiji i 1,5% u Istočnoj i Južnoj). Odgovor „ne gledam navedene dnevnike“ dalo je 23% ispitanika u Srbiji i 13% u Istočnoj i Južnoj Srbiji.

Sledeća tri pitanja zahtevaju od ispitanika da ocene kako je politika određenih zemalja prema Srbiji prikazana u dnevnicima koje gledaju. Zemlje su SAD (31,7% u Srbiji i 35,4% u Istočnoj i Južnoj Srbiji je ocenilo da je prikazana negativnije nego što jeste; 38,8% u Srbiji i 41,9% u Istočnoj i Južnoj Srbiji smatra da je prikazana objektivno; 18% u Srbiji i 12,6% u Istočnoj i Južnoj smatra da je prikazana pozitivnije nego što jeste, dok je 11,5% u Srbiji i 10,1% u Istočnoj i Južnoj Srbiji bilo bez odgovora) i Rusija (4,3% u Srbiji i 2,4% u Istočnoj i Južnoj Srbiji je ocenilo da je prikazana negativnije nego što jeste; 38,5% u Srbiji i 39,6% u Istočnoj i Južnoj Srbiji smatra da je prikazana objektivno; 42,9% u Srbiji i 39% u Istočnoj i Južnoj smatra da je prikazana pozitivnije nego što jeste, dok je 14,2% u Srbiji i 18,9% u Istočnoj i Južnoj Srbiji bilo bez odgovora. Ovo isto pitanje je postavljeno i u odnosu na politiku koju sprovodi EU (35% u Srbiji i 29,4% u Istočnoj i Južnoj Srbiji je ocenilo da je prikazana negativnije nego što jeste; 34,8% u Srbiji i 44,2% u Istočnoj i Južnoj Srbiji smatra da je prikazana objektivno; 16% u Srbiji i 15,2% u Istočnoj i Južnoj smatra da je prikazana pozitivnije nego što jeste, dok je 14,1% u Srbiji i 11,3% u Istočnoj i Južnoj Srbiji bilo bez odgovora).

Upitnik je sadržao i pitanje da li bi, po mišljenju ispitanika Srbija trebalo da bude član 1) samo EU (za ovaj odgovor opredelilo se 45,4% ispitanika u Srbiji, a 54,9% ispitanika u Istočnoj i Južnoj Srbiji); 2) ne treba da bude član ni EU, ni NATO, ni Evroazijske unije (34,8% ispitanika u Srbiji i 24,8% u Istočnoj i Južnoj Srbiji); 3) samo Evroazijske unije (17,6% u Srbiji i 19,2% u Istočnoj i Južnoj); 4) EU i NATO (2,2% u Srbiji i 1,1% u Istočnoj i Južnoj).

Ispitanici su takođe imali zadatak da kažu kojoj političkoj orijentaciji pripadaju, a rezultati su sledeći: apolitični (39,4% u Srbiji i 40,4% u Istočnoj i Južnoj); ne zna, bez odgovora (14,5% u Srbiji i 15,2% u Istočnoj i Južnoj Srbiji); demokrata (10,8% u Srbiji, 8,6% u Istočnoj i Južnoj); socijalista (6,7% u Srbiji i 14,6% u Istočnoj i Južnoj); socijaldemokrata (5,9% u Srbiji i 5,5% u Istočnoj i Južnoj); antipolitični (5,3% u Srbiji i 2,5% u Istočnoj i Južnoj); konzervativac (4,6% i 7,8%); nacionalista (4,2% u Srbiji i 2,2% u Istočnoj i Južnoj Srbiji); liberal (2,2% u Srbiji i 0,4% u Istočnoj i Južnoj); zeleni (2,2% u Srbiji i 0,5% u Istočnoj i Južnoj); komunista (2,1% u Srbiji i 0,2% u Istočnoj i Južnoj Srbiji); monarhista (1,4% u Srbiji i 2% u Istočnoj i Južnoj); objektivan (0,3% u Srbiji i 0,1% u Istočnoj i Južnoj); naprednjak (0,2% u Srbiji i 0,1% u Istočnoj i Južnoj Srbiji); anarhista (0,1% u Srbiji). Ovi podaci su izuzetno indikativni za političku kulturu i svest i obaveštenost o političkim ideologijama, budući da su ispitanici u prethodnim delovima upitnika izražavali političke stavove, a potom je u ovom delu najveći broj njih reklo da su apolitični, da ne znaju da sebe odrede ili da su antipolitični, što je logički neodrživo.

U upitniku se istraživalo i koji su kriterijumi na osnovu kojih ispitanici odlučuju za koga će glasati.

Radi se o sledećim kriterijumima: glasam za one koji poštuju zakon i ispunjavaju ono što obećaju (45,6% Srbija, 52% Istočna i Južna); glasam za one koji imaju stručne kandidate 17,5% u Srbiji i 9,8% Istočna i Južna Srbija); ne glasam (13,3% Srbija i 8,2% Istočna i Južna Srbija); glasam prema tome koji lider ima najveću harizmu (9,7% u Srbiji i 17,7% u Istočnoj i Južnoj Srbiji); glasam za one koji imaju moć i uticaj da sprovedu ono što obećaju (7,7% u Srbiji i 6,4% u Istočnoj i Južnoj); ne zna, bez odgovora (2,9% Srbija, 3,2% Istočna i Južna); koji su uz narod (1,8% u Srbiji, 2,4% u Istočnoj i Južnoj); glasam za one koji imaju visoke moralne vrednosti (0,6% u Srbiji); glasam za onoga ko nije bio u politici (0,3% u Srbiji); glasam samo za one koji se zalažu za mir (0,1% u Srbiji i 0,3% u Istočnoj i Južnoj). Ovde je izuzetno indikativno to što poprilično veliki broj ljudi ističe kako su liderske sposobnosti i harizma vođe najbitnija vrednost predsednika države, upućujući, između ostalog, na postojanje podaničke političke kulture.

Na pitanje za koga su glasali na poslednjim predsedničkim izborima, ispitanici odgovaraju: Aleksandar Vučić (44,7 u Srbiji i 46,3% u Istočnoj i Južnoj); Saša Janković (24,5% i 11,5%); Luka Maksimović (Beli) (12,8% u Srbiji i 18,5% u Istočnoj i Južnoj); Vuk Jeremić (6,4% i 14,9%); Vojislav Šešelj (4,4% i 0,9%); Boško Obradović (2,3% u Srbiji); Aleksandar Popović (1,8% u Srbiji i 3,4% u Istočnoj i Južnoj Srbiji); Saša Radulović (1,6% i 4,2%).

Na pitanje za koga bi glasali ukoliko bi se u Srbiji tokom ove sedmice održali parlamentarni izbori, odgovori su: SNS-Aleksandar Vučić (35,4% u Srbiji i 58,8% u Istočnoj i Južnoj); neće izaći (19,2% i 12,9%); neodlučni (11% i 5,3%); SZS- Koalicija Savez za Srbiju (10,6% i 8%); SPS-Ivica Dačić (4,2% i 1,5%); Građanski FRONT (Ne davimo Beograd, Lokalni Front, Samo jako) (3,7% i 4,7%); SPAS Aleksandar Šapić (2,9% i 2,6%); PSG (Pokret slobodnih građana)-Sergej Trifunović (2,7% u Srbiji); ne želi da kaže (2,6% i 2,3%); LDP-Čedomir Jovanović (2,2% u Srbiji); SRS- Vojislav Šešelj (1,6 i 2,3%); poništiće listić (1,4% i 1,6%).

U ovom delu je interesantna razlika u procentima kada se porede rezultati na nivou čitave Srbije i oni iz južnog i istočnog dela, a koja je veoma izražena kod skoro svih odgovora, pri čemu ostaje pitanje: koji su tačno uzroci toga?

Istraživanje je sprovedeno u dva talasa: od 22. do 25.
aprila 2019. i od 2. do 5. maja 2019.
Istraživanje je sprovedeno telefonskom anketom na reprezentativnom
uzorku od 1006 ispitanika građana Republike Srbije, bez teritorije
Kosova i Metohije. Ciljnu populaciju predstavljaju građani Srbije
stari 18 i više godina. Uzorački okvir se zasniva na podacima iz
Telefonskog imenika (elektronskog) i zvaničnim podacima popisa iz
2011. godine. Istraživački tim se je opredelio za slučajni, dvoetapni,
stratifikovani uzorak. Alokacija je proporcionalna veličini regiona,
svih opština i tipa naselja na nivou opštine. Etape uzorka su
domaćinstvo prostim slučajnim uzorkom i član domaćinstva sa kvotnim
kriterijumom. Stratifikacija se vrši na osnovu:
Tipa naselja – urban/rural
4 geo-ekonomska regiona
Poststratifikacija je vršena na osnovu:ukrštenih varijabli : pol,
starost, region, tip naselja, obrazovanja i glasanja na prethodnim
predsedničkim izborima.
95% statistički interval poverenja za pojave sa incidencom od 50% je +/- 2.4%
Automatska kontrola procedure je bila softverska. Ona je uključivala
interaktivnu kontrolu konzistencije i logičku kontrolu odgovora u 100%
slučajeva. Stopa urađenih anketa: Jedna uradjena anketa na 6
uspostavljenih telefonskih veza.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare