Na javnoj raspravi o budžetu najmanje građana koji su istakli skoro iste probleme kao i prošle godine

LESKOVAC

U Leskovcu je odrđana javna rasprava o predlogu Nacrta budžeta za 2027. godinu Grada Leskovca an kojoj je bilo najmanje građama.

Raspravi su prisustvovali čelnici lokalne samouprave, kao i zainteresovani građani i predstavnici raznih udruženja građana. Gradonačelnik Goran Cvetanović u uvodnom obraćanju je rekao da je cilj rasprava povećati uticaj građana u donošenje odluke, a samim tim i unapređenje rada lokalne samouprave. 


„Ovim dokumentom potvrđuju se prioriteti koji omogućavaju finansiranje i definišu projekti od značaja za razvoj grada. Naša je obaveza da ovi msredstvima raspolažemo u najboljem interesu zajednice, da građanima predstavimo okolnosti i odluke kojima smo se rukovodili tokom sastavljanja budžeta. U odnosu na prošlu godinu predlog budžeta je smanjen za 1,4 milijardu dinara. U sadašnjem trenutku ova odluka, koja nije laka, je neophodna, a možemo je oceniti i kao odgovornom. Ovaj nacrt je nastao kao rezultat sagledavanja ekonomskih okolnosti i potrebe da se sačuva finansijska stabilnost. Zaduživanje i nerealno planiranje bilo bi kratkoročno lakši put, ali dugoročno ne bi bilo uspešnije. Svesni smo da u ovom nacrtu budžeta smanjenja nisu ravnomerno raspoređena, zbor čega će sigurno nakon javne rasprave doći i do nekih izmena. Veome je bitno da nijedan sektor nije ugašen, već svi zajedno moramo da podnesemo teret smanjenja. Ovakve mere uvek izrazivaju lavinu kritika, komentara, sa svih strana, što je potpuno i razumljivo i prihvatljivo. Ali je važno da naši sugrađani koji su svoj rad, svoj život posvetili socijali, javnom informisanju, kulturi, sportu, da su ove mere značajne i da se ne odustaje od nihovih potreba, već su privremeno prilagođene, odnosno preusmerene. Kada se stvore uslovi i ostvari se dodatni prihod kroz reblans budžeta, povećaćemo izdvajanja tamo gde su najpotrebnije.“


Šefica Odelenja za finansije Marija Milosavljević predstavila je rezultate anketiranja građana, koje je sprovedeno sa ciljem da se utvrde potrebe i prioriteti stanovnika na teritoriji grada Leskovca.
„Polazeći od toga da budžet nije samo finansijski dokument, već i plan aktivnosti i razvoja grada, smatrali smo važnim da u proces pripreme budžeta uključimo i građane, odnosno da čujemo šta oni smatraju najvažnijim za unapređenje uslova života u svojim sredinama. Anketiranje je vršeno u periodu od 27.10, do današnjeg dana putem mejla, popunjavanjem upitnika i ubacivanjem istih u glasačke kutuje koje su postavljene u holu uslužnog centra kao i svakodnevnom neposrednom komunikacijom građana sa savetima mesnih zajednica. Prema dobijenim rezultatima, najveći broj građana kao prioritetne oblasti izdvojio je izgradnju i rekonstrukciju putne infrastrukture – 48 % ispitanika; ulaganje u školske objekte i uslove za obrazovanje dece – 11 % ispitanika, izgradnju i proširenje vodovodne mreže – 39 % ispitanika i 2% ostalo. Pored navedenih oblasti, građani su ukazali i na potrebu za povećanjem izdvajanja za sport, dogradnja parohijskog doma u porti crkve Svetog Arhangela Gavrila u Predejanu,subvencionisanje troškova Regionalnog starap centra. Rezultati ankete pokazuju da građani posebno prepoznaju značaj infrastrukturnih ulaganja, odnosno ulaganja koja neposredno utiču na svakodnevni.“


Milosavljevićeva je rekla i da je ukupan budžet grada Leskovca za 2027. godinu planiran u iznosu od 6.100.033.000 dinara, što je manje za 1.458.083.000 dinara nego u 2026. godini. Smanjeni su ustupljeni prihodi za 106.088.000 dinara, izvorni prihodi za 169.668.000 dinara, transferi za 285.327.000. Preneta neutrošena sredstva manja su za 502 miliona dinara, a primanja od prodaje za 395 miliona dinara. Najveći deo sredstava namenjen je zaradama i redovnom funkcionisanju budžetskih korisnika. Istovremeno, planirana su sredstva za socijalnu zaštitu, subvencije, transfere i investicije.“

ŠTA SU TRAŽILI GRAĐANI?


Nenad Mitrović iz Mesne zajednice „Morava“ ostoče da su problemi njegove mesne zajednice iz prošle preneti u ovu, a verovatno će i u sledeću godinu.
„Nemamo gde da se sastajemo, jer pet godina ne može da se izvrši sanacija zgrade mesne zajednice. Pitam i kada će biti ograđeno igralište u ulici Sime Pogačarevića? Kad će biti uređena i ulica Ljubiše Samardžića? Problem je i vertikalna signalizacija u Moravskoj ulici, gde su parkirani automobili i s jedne i druge strane, pa deca i njihovi roditelji, kad idu u školu, moraju da se kreću kolovozom. MZ „Morava“ ima tri kružna prelaza, ni jedan nije uređen za pešake.“


Ivana Ranđelović, glavna urbanistkinja Leskovca, odgovorila je Mitroviću rekavši da se trenutno radi prostorni plan koji se tiče infrastrukturnog koridora železničke pruge na relaciji od Brestovca do granice sa Severnom Makedonijom, gde su obuhvaćeni i kružni prelazi u Leskovcu i svih naseljenih mesta.
„Molim vas da i vi iz vaše mesne zajednice uputite primedbu, određenu sugestiju za taj prostor. Obrađivači su raspoloženi, a to moraju i po ugovoru, da razmotre sve primedbe. Tu ćete imati našu podršku, a bilo bi dobro da to bude i peticija građana koja bi otišla ka agenciji za prostorno planiranje.“ 
Gradonačelnik Cvetanović je rekao da je mesna zajednica sređena, a da nije sređeno dvorište, dok je Novica Nikolić, direktor JP „Urbanizam i izgradnja“ pojasnio da se krenulo sa projektovanjem radova za ulicu Ljubiše Samardžića. 

Nebojša Savić postavio je pitanje zašto niko ne pominje borce invalide i njihovu decu, gde su sredstva i olakšice za njih, kada će početi zapošljavanje dece palih boraca… Gradonačelnik podseća da država daje „ogroman novac porodicama palih boraca. To je i po nekoliko hiljada evra… Imamo odbornika koji stalno potencira borce, omogućili smo neke olakšice poput besplatnog prevoza i videćemo šta još možemo da uradimo.“


Marica Stevanović iz Cerske ulice u naselju „Dubočica“ podseća da je ova ulica ubačena u plan za 2026. godinu, ali nije odrađeno. 
„Ljiljana Mihajlović iz JP „Urbanizam i izgradnja“ mi je rekla da je projekat za ulicu urađen i da treba da se urade projekti za vodovod i za kanalizaciju. Ulica je duga 180 metara, ima dosta stanovnika, mnogo automobila, stvaraju se rupe, iako je nasipan tucanik… Da li će radovi na ovoj ulici biti prebačeni za sledeću godinu?“
Direktor JP „Urbanizam i izgradnja“ Novica Nikolić kaže da u ovom slučaju moraju da se završe projekti za neophodne instalacije koje treba rekonstruisati i izgraditi, kako bi se asfaltirala ulica. Cilj nam je da to završimo, nadam se da će sve biti gotovo u sledećoj godini.“


Srbislav Nešić iz Rukometnog kluba Dubočica 54 ukazao je na problem sufinansiranja sporta, jer je suma od 211 miliona dinara u 2026. godini umanjena na 55 u 2027. godini.
„Problem sa ekipnim klubovima je što je budžetska godina od 1. nauara – 31. decembra, dok je takmičarska sezona od 1. juna do 31. maja sledeće godine. Početkom naredne godine naći ćemo se u velikim problemima ukoliko ostane ovaj budžet za sport. Mi u našem klubu smo, za poslednjih šest godina, uspeli da preko sponzora i donatora donesemo u klub oko 45 miliona dinara. U ovoj sezoni imamo obaveze, zahvaljujući rezultatima iz prošle, nametnuli sebi neke obaveze, igramo evropski kup, regionalnu ligu, domaću ligu i kup. To su potpisani ugovori, kršenje povlači posledice za klub… Mi imamo besplatnu školu rukometa, sve selekcije koje se redovno takmiče u svojim kategorijama. Mi ćemo da se uklopimo u budžet koji dobijamo, ali biće pogubno ukoliko ostane ovakvo drastično smanjenje. Urušiće se čitav sistem. Mi možemo da krenemo od nule, ali će mnogo više para trebati da se dostignu neke visine, nego da se zadrži trenutni nivo.“
Gradonačelnik Cvetanović kaže da očekuje da grad dobije neka transferna sredstva koja su već dobili Pirot, Vranje…
„Nisu to neka velika sredstva, ali nisu ni beznačajna. Moja ideja je da ta sredstva onda raspodelimo.“

Nikolica Pavlović iz Rajnog polja ukazao je na probleme ovog kraja.
„Mahom su to infrastrukturni problemi koji ne zahtevaju velika ulaganja, jer se radi o osnovnim životnim potrebama. Rajno Polje ima oko 600 stanovnika i veliki broj dece. Niko se ne iseljava, a omladina se, nakon završetka školovanja, vraća u selo. Glavni problem je put koji je u sve lošijem stanju. Put se održava, ali mora da se uradi kompletna rekonstrukcija. U celom tom kraju, od Manojlovca do Stupnice, pitanje je vodosnabdevanja i kanalizacije. Da li se uopšte planira da se to reši?“
Novica Nikolić u odgovoru kaže da, što se tiče puta, sanirane su kratke deonice.

„Konkurisali smo kod ministartstva kako bi se taj put osposobio i rehabilitovao. Bila su obečanja za tu deonicu i još tri opštinska puta, čekamo odgovor na to. Što se vodovodne i kanalizacione mreže, to nije realno za 2027. godinu, jer se trenutno radi primarni vod koji ide od vlasotinačke petlje do Mrštana.“


Luka Pešić iz MZ „Hisar“ izneo je problem sa Vinkovačkom ulicom. 
„Petnaest godina nam se obećava i ništa se ne radi. Čim padne kiša, pešice više ne možete da prođete. Kad je suvo vreme, od prašine ne može da se diše.“
Novica Nikolić kaže da ulica ispunjava uslove u skladu sa planskim dokumentom, ali moraju prvo da se završe započeti radovi.


Novica Ranđelović iz MZ Čukljenik pitao je ko rukovodi planovima kojim se izvršavaju radovi u ovoj mesnoj zajednici?
„Konkretno, iskopan je kanal, a deo materijala je bačen na jednoj kosini i vremenom će da se spusti u kanal, a deo je bačen pored puta. Da li je neko odgovoran za to? Na prošloj raspravi sam tražio sanaciju 900 metara puta. Od toga smo dobili 40 kubika tucanika, a ni on nije sipan gde treba. Zgrada mesne zajednice je u jadnom stanju, putevi su nam nikakavi, imamo problem sa pijaćom vodom, neograđeni most… O tome sam i prošle godine pričao, da l uopšte vredi to šro peičam, jer se ništa ne uradi.“
Gradonačelnik Cvetanović je rekao da je to odgovornost mesne zajednice, koja je radila taj deo posla.


Dragan Savić iz Predejana je zamerio što je nacrt budžeta postavljena na sajtu grada, gde ga je, kako kaže, teško pronaći. On je predložio da se odobri 12.000 evra za rekonstrukciju i dogradnju parohijskog doma.
„Uradili smo proračun, imamo projektnu dokumentaciju već tri godine. Verovatno je sve to poskupelo, ali se nadamo da ipak sa tim novcem to možemo da uradimo.“
Gradonačelnik Cvetanović podseća da je za crkvu u Dubočici dato 60 miliona dinara, daje se i za verski turizam, crkveni velikodostojnici su zadovoljni saradnjom sa nama. 
„12.000 evra nije velika suma, ali mislim da taj prostor može da se uradi nezavisno od budžeta grada. Ja sam uvek za izgradnju crkvi, ali parohijski dom je nešto drugo. Neka oni usmere novac Srpske pravoslavne crkve da sagrade parohijski dom.“


Miodrag Jović izneo je probleme s kojim se susreću meštani u Ohridskom naselju, po Jovićevoj oceni, najneizgrađenijem gradskom naselju.


„Nemamo ni metar asfalta, rok da se uradi voda je bio avgust mesec. Zašto još uvek nije urađena vodovodna mreža i zašto nam ulice izgledaju kako nam izgledaju? Ovi što izvode radove kažu da su to nekvalitetni delovi, neki reparirani… Zašto je to tako, ko vrši nadzor?“ Joviću je gradonačelnik rekao da će vodovodna mreža biti završena do kraja godine, a Andrija Antanasković, šef Odelenja za komunalno-stambene poslove, saobraćaj i infrastrukturu, kaže da je bilo problema sa izvođačem radova u Čačanskoj ulici.
„Izvođača smo uveli u posao, kasnili smo par meseci, ali je i na terenu bilo velikih problema, a prvi je planski dokument. To naselje je sagrađeno na nekada poljoprivrednom zemljištu, građene su kuće bez građevinske dozvole… Nisu bile iscrtane ulice, niti vodovodna mreža, niti osvetlenje… Na toj vodovodnoj mreži je bilo priključenih na divlje… Sve je to rešeno, ostalo je još da izvođač radova donese situacije o okončanim situacijama i da „Vodovod“ izvrši priključak zainteresovanih na vodovodnu mrežu.“ 
Vladimir Šiškin iz Udruženja građana „Ujedinjeni za Jug“ upitao je kako to da se umanjenje budžeta javilo nakon poraza na izborima i to ocenio kao „priče za malu decu“.


„Važna stvar su mediji. Od 50 smanjili ste na 20 miliona, verovatno jer vam mediji više ne trebaju pošto ste izgubili izbore.“ 


Ana Pecarski iz Udruženja „Tim 42“ ukazala je na problem sa zagađenjem vazduha.

„Tražimo da se izdvoje sredstva za ozradu Plana kvaliteta vazduha, kako bi se angažovali stručni ljudi koji se bave ovom oblašću i kako bi izbegli mere koje na nivou grada nisu primenjive, a imamo ih u tekućim dokumentima. Imamo veliki broj ustanova na teritoriji grada koje prekomerno zagađuju vazduh, te tražimo izdvajanja pre svega za izdvojene školske objekte koji su imali prekoračenje dozvoljenih granica zagađenja u prethodne dve godine, a ima ih desetak. Kotlarnici JKP „Toplana“ u zgradi S17, kod Gimnazije, je prošle godine zabranjen rad zbog zagađenja i dalje radi i zagađuje vazduh u Leskovcu. Tu treba hitno uložiti sredstva za zamenu kotlova.“


Ana Volf iz Udruženja „I ja se pitam“ kaže da građani imaju pravo da znaju kako se troši novac iz budžeta, s obzirom da oni i pune taj budžet, dok je njen kolega iz udruženja Bratislav Stamenković primetio da je, u odnosu na budžet iz 2026. godine, prihod od poreza na imovinu manji za sto miliona. 
„Na osnovu čega su smanjeni prihodi? Nije nestala imovina na teritoriji grada.“


Načelnik Gradske uprave Miloš Cvetanović ovo je objasnio time što je u 2026. godini veliki deo reprograma duga koji se plaćao u više mesečnih rata i više godina isplaćen.
Jelena Dimitrijević predložila je da se ne isplati 13. plata uposlenicima lokalne samouprave, nego da se ta sredstva preusmere na konto socijalne zaštite, kao i da se vrate sredstva za projekte iz oblasti medija i kulture tako što bi se smanjili troškovi reprezentacije, putovanja, smeštaja…“


Gradonačelnik Cvetanović je rekao ove godine neće biti 13. plate.
Bojan Stanković izneo je primer priključenja na vodovodnu mrežu u Pečenjvcu, tvrdeći da je priključak s jedne strane ulice 80.000 dinara, a sa druge strane ulice 90.000 dinara.


„Smatram da je takva odluka diskriminatorna.“
Maja Milošević Milojić, direktorka „Vodovoda“ rekla je da cene priključka zavisi od profila mreže na koji se vezujemo, da li je 110. 250, 300…
„U Pečenjevcu je odrađena paralelna mreža, da se ljudi ne bi prevezivali preko državnog puta.“


Stevica Marković iz Brestovca podseća da je ove godine u tom mestu formirano Dobrovoljno vatrogasno društvo.
„U Brestovcu postoji primarni vod za dovod vode, pa pitam da li može da se postavi na tu mrežu hidrant koji bi se koristio za potrebe Sektora za vanredne situacije za dopunu vatrogasne cisterne. Pre 3-4 godine jedna kompanija je imala veliki gubitak zbog požara u Brestovcu, a problem je bio upravo što vatrogasno vozilo nije moglo da se dopuni na licu mesta. Međa ima problem sa osnovnom škola, koja je neuslovna. Međa, Brestovac i Pečenjevce imaju problem sa postavljanjem digitalne signalizacije, koja je postavljena u Kutlešu.“
Gradonačelnik je obećao da će se razmotriti, jer je dosta toga realno i može da se odradi.


Milena Stajčić Ranđelović u ime Udruženja „Ovde ostajem“ iz Brestovca pitala je kada će biti urađena projektna dokumentacija za izgradnju vrtića u Brestovcu, s obzirom da trenutno funkcioniše samo razigraonica u Brestovcu. 
„Projekat preparcelacije je urađen, izvršena su potrebna geodetska merenja i obeležavanja, utvrđeno stanje postojećeg objekta, pripremljen tekstualni deo projekta rušenja, a trenutno se radi idejno rešenje na katastarsko-topografskom planu. Čim završimo ovu fazu, sledi pribavljanje lokacijskih uslova i izrada kompletne projektno-tehničke dokumentacije“ rekao je gradonačelnik u odgovoru. (kraj) IS/LJ

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova